Piše: Advokat Haris Omerović, Kalesija, Bosna i Hercegovina

Često se suočavamo s pitanjem u praksi: “Kako pokrenuti biznis? Da li kao obrt ili d.o.o.?” Za one koji trenutno imaju nedoumice ili nisu upućeni u razlike između osnivanja obrta i društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), slijede osnovne informacije o razlikama i prednostima, kao i nedostacima oba oblika.

Postoje i drugi oblici pravnih subjekata poput dioničkog društva, udruženja, fondacije, predstavništva, društva s neograničenom odgovornošću itd., ali u ovom tekstu ćemo se fokusirati na dva najčešća oblika osnivanja pravnih subjekata.

Budući da je osnivanje pravnih subjekata regulirano na entitetskoj razini, ovaj članak će se usredotočiti na osnivanje ova dva oblika pravnih subjekata na teritoriji Federacije BiH.

Važno je napomenuti da su oba oblika pravne kategorije koje su zakonski utvrđene, a odabir između njihovog osnivanja ovisi prvenstveno o sljedećim faktorima: vrsti i obimu planiranih djelatnosti, početnim ulaganjima (visini osnivačkog kapitala) i slično.

Obrt

Obrt je najjednostavniji organizacijski oblik poslovanja, u kojem fizička lica samostalno obavljaju dopuštene i registrirane privredne djelatnosti s ciljem ostvarivanja dobiti putem proizvodnje, trgovine ili pružanja usluga na tržištu. Postoje različite vrste obrta, ali osnovna podjela je na vezane i posebne obrte.

Važno je napomenuti da se segmenti poslovanja samostalnih poduzetnika uređuju na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, od registracije i osnivanja do vođenja poslovnih knjiga i plaćanja poreza. U Federaciji BiH, osnivanje i poslovanje obrta regulira Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima. Ovaj zakon utvrđuje uvjete za obavljanje obrtničkih djelatnosti, registraciju takvih djelatnosti te njihovo poslovanje i organizaciju.

Pri osnivanju obrta, fizička lica moraju se upisati u obrtni registar koji vodi nadležni organ, bez obzira na to je li obrt vezan ili poseban, obavlja se kao osnovno, dopunsko ili dodatno zanimanje, ili se obavlja izvan poslovnih ili stambenih prostorija.

●Osnovno zanimanje podrazumijeva da je obavljanje samostalne djelatnosti primarna aktivnost fizičkog lica, što znači da vlasnik obrta nije istovremeno zaposlen kod drugog poslodavca i da mu je obrt osnovni izvor prihoda.

●Dopunsko zanimanje omogućuje fizičkom licu da obavlja samostalnu djelatnost najviše 20 sati tjedno, bez mogućnosti angažiranja drugih osoba kao zaposlenika.

●Dodatno zanimanje podrazumijeva da fizičko lice može obavljati obrt samo putem zaposlenika, dok je samo vlasnik. U ovom slučaju, zaposlenik mora ispunjavati i posebne uvjete propisane zakonom, uz opće uvjete.

Prednosti obrta u odnosu na društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) uključuju:

1.Manji troškovi i jednostavniji postupak registracije: Registracija obrta je jednostavnija i jeftinija u usporedbi s osnivanjem d.o.o. Troškovi registracije obrta variraju ovisno o općini, ali obično iznose oko 1.000,00 KM, uključujući taksu za registraciju, troškove ovjere potrebnih dokumenata, izradu pečata i početnu fiskalizaciju.

2.Mogućnost obavljanja obrta izvan poslovnih ili stambenih prostorija: Obrti se mogu obavljati izvan poslovnih ili stambenih prostorija, uz određene uvjete definisane Pravilnikom o vezanim obrtima i srodnim djelatnostima. To se odnosi na područja kao što su informatičke usluge, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, umjetnost, zabava, rekreacija i druge uslužne djelatnosti.

3.Oporezivanje samo ostvarenih prihoda: Obrtnici plaćaju porez samo na prihode koje zaista naplate, što pojednostavljuje računovodstvo i smanjuje troškove vanjskog računovodstva.

4.Jednostavnost promjene podataka obrta: Promjena adrese, djelatnosti ili oblika obrta jednostavnija je u obrtu, što olakšava prilagođavanju poslovnim promjenama.

5.Jednostavnost zatvaranja obrta: Proces zatvaranja obrta je također jednostavniji u odnosu na zatvaranje d.o.o.

6.Mogućnost voditi vlastito računovodstvo: Obrtnici s odgovarajućim znanjem mogu sami voditi svoje računovodstvo.

Nedostaci obrta uključuju:

1.Obavezno plaćanje doprinosa na unaprijed određenu osnovicu: Obrtnici su dužni plaćati obavezne doprinose na prethodno određenu osnovicu.

2.Lična odgovornost za dugove obrta: Obrtnici odgovaraju lično, svojom imovinom i imovinom obrta, za dugove i obveze obrta.

3.Ograničenja u obavljanju određenih djelatnosti: Za obavljanje određenih djelatnosti posebnog obrta, potrebna je odgovarajuća stručna sprema i posebna suglasnost nadležnih tijela. Obrtnici također nemaju mogućnost bavljenja uvozom, izvozom ili vanjskotrgovinskom djelatnošću, osim u iznimnim slučajevima uz posebna odobrenja.

4.Obaveza plaćanja članarine obrtničkoj komori.

Važno je pažljivo razmotriti sve prednosti i nedostatke obrta u odnosu na d.o.o. prilikom donošenja odluke o organizacijskom obliku poslovanja.

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je organizacijski oblik u kojem se jedno ili više pravnih ili fizičkih lica udružuje radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkom firmom, unosom udjela u unaprijed dogovoren osnovni kapital. Za obaveze društva s ograničenom odgovornošću, članovi društva odgovaraju samo sredstvima koja su uložili kao udjel. Prema Zakonu o privrednim društvima Federacije Bosne i Hercegovine, društvo s ograničenom odgovornošću stiče status pravnog lica upisom u sudski registar. Minimalni iznos osnovnog kapitala za ovo društvo, bez obzira na broj osnivača, iznosi 1.000 KM.

Društvo s ograničenom odgovornošću je najčešći organizacijski oblik odabran u Bosni i Hercegovini. To je zbog činjenice da članovi društva snose odgovornost samo do visine uloženog udjela u osnivački kapital, a ne odgovaraju svojom osobnom imovinom. Također, postoji velika vjerovatnost ostvarivanja dobiti. Nakon osnivanja, društvo može djelovati u pravnom prometu u svoje ime i ima slobodu ugovaranja i autonomno reguliranje odnosa među članovima društva. Postupak registracije ovog oblika pravnog subjekta detaljno je propisan Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali osnovni principi osnivanja su isti kao kod obrta.

Nakon sudske registracije, podnosi se prijava registracije pravnog subjekta nadležnoj poreznoj upravi, zatim prijava razvrstavanja prema djelatnosti Federalnom zavodu za statistiku, otvara se račun u banci i podnosi se zahtjev za fiskalizaciju.

PDV registracija nije obavezna (kao ni za obrt) sve dok promet društva (u jednoj kalendarskoj godini) ne pređe iznos od 50.000,00 KM.

Prednosti osnivanja društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.):

●Odgovornost članova je ograničena na uloženi udjel, a ne na njihovu ličnu imovinu.
●Društvo je pravno lice koje djeluje neovisno o vlasnicima.
●Mogućnost registriranja neograničenog broja djelatnosti bez obzira na stručnu spremu, ali za neke od njih može biti potrebno zaposliti radnika s odgovarajućom stručnom spremom.
●Društvo može obavljati unutarnji i vanjskotrgovinski promet za veliki broj djelatnosti.

Nedostaci osnivanja društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.):

1.Veći troškovi osnivanja zbog sudskog procesa.

2.Veći troškovi za promjene podataka društva (naziv, adresa, ovlaštena lica, članstvo u društvu, dodavanje/brisanje djelatnosti, promjena osnovnog kapitala itd.) zbog potrebnih zakonskih postupaka i sudskih procedura.

3.Potreba za dvostrukim računovodstvom, što može biti skuplje zbog kompleksnosti djelatnosti društva.

Kako bismo Vam olakšali odluku o tome da li izabrati obrt ili doo za pokretanje Vašeg biznisa napravili smo Vam malu inforgafiku, odnosno poređenje:

Međutim, ukoliko ste neodlučni i niste sigurni koja opcija više odgovara za Vas, predlažemo da konsultujete advokata, odnosno pronađete stručnu pravnu pomoć koji će vas uputiti, i dati Vam savjet koji organizacijski oblik izabrati.