Pratite nas

Zanimljivosti

Spomenar: ZNATE LI KO JE BIO IDEALNI JUGO MOMAK 1979, A ZA NAGRADU JE DOBIO DVIJE TAVE!

Published

on

I u Jugoslaviji je sedamdesetih i osamdesetih godina šou biznis cvjetao. Birale su se misice, misteri, najpopularniji pjevači i pjevačice, glumci i glumice, čak je postojao i festival najružnijih

Jedan zanimljiv izbor vodio je magazin za mlade “Zdravo”. Redakcija ovog časopisa je 1979. godine sprovela zanimljivu anketu – birao se idealni jugoslovenski momak, a čitateljke su dale svoj sud.

Tekst je objavljen u martu spomenute godine, a u online formatu ga je objavio Yugopapir. U konkurenciji su bili poznati sportisti, muzičari i glumci.

“Najčitaniji domaći tinejdžerski časopis Zdravo priveo je kraju jednu zanimljivu anketu. Vaša i naša velika nagradna akcija Biramo idealog jugoslovenskog momka ‘79. je završena. Poslije prebrojavanja glasova čitateljki, redoslijed je sljedeći:

Vlado Kalember

Mirza Delibašić

Goran Bregović

Dušan Savić

Đorđe Balašević

Voja Brajović

Rade Zalad

Kako smo najavili, idealan momak kao nagradu dobija veliki i manji tiganj (tacu) u trajno vlasništvo. Ostali kandidati koju su se plasirali između drugog i sedmog mjesta dobijaju po jedno tiganjče”, stoji u proglašenju.

Od nekoliko hiljada čitateljki koje su glasale za prvoplasiranog, čast da jedan dan bude gošća Vlade Kalembera u Zagrebu pripala je Gorici Nikolić iz Lazarevca. Odabrane čitateljke dobile su i dres Mirze Delibašića, košulju od Gorana Bregovića, Dule Savić je poslao majicu, Balašević dio gitare, Voja Brajović naočare i Rade Zalad kravatu. Sve je propraćeno fotografijama i autogramima. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending