Pratite nas

Zanimljivosti

Soda bikarbona u bašti: CVIJEĆE BUJA, PUŽEVI BJEŽE, ZEMLJA SE ČISTI

Published

on

Soda bikarbona je pravo čudo u baštovanstvu. U stanju je da nahrani biljke, a odbije štetočine.

Vjerovatno u kući imate nekoliko kesica sode bikarbone koja zauzima prostor i na koju ste zaboravili. Ovo bijelo blago ne smije da stoji neiskorišćeno. Soda bikarbona se vijekovima koristi kao pomoć pri čišćenju kuće, dezinfekciji, kao prva pomoć za ljepotu i zdravlje, ali da li ste znali da može da se koristi i kao pomoć u bašti:

1. Soda bikarbona umjesto pesticida
Da biste suzbili štetočine, soda bikarbona je 100 puta efikasnija i bolja od pesticida. Možete da napravite organski sprej za pesticide koji može da ubije insekte koji oštećuju biljke, kao što je grinje pauka, a da pri tome ne naštete korisnim insektim, nama i našoj planeti.

Izmiješajte kašičicu sode bikarbine, jednu trećinu šoljice maslinovog ulja i jednu šoljicu vode. Dobro izmiješajte ovu kombinaciju tako da se soda bikarbona dobro rastvori, pa stavite sve u raspršivač i isprskajte biljke.

Ako se borite sa gljivičnim bolestima biljke, prskajte ih ovim rastvorom svaka dva dana dok se biljka ne izliječi. Koristite ovaj sprej i na ružama, na vinovoj lozi i grožđu kada se pojavi plod.

Kako biste odbili insekte, napravite sprej od kašike maslinovog ulja, kašike sode bikarbone i nekoliko kapi tečnog saputa i sve to razblažite u 5 litara vode. Ovu tečnost prskajte jednom u tri dana da biste spriječili insekte da unište vaš povrtnjak.

Protiv mrava soda bikarbona i šećer u prahu

Ako imate problem sa mravima možete ih uništiti na njihovom izvoru i to kombinacijom sode bikarbone, šećera i sirćeta. Jednostavno dodajte pet kašičica šećera u prahu u posudu i pomešajte ga sa sodom bikarbonom. Nemojte koristiti kristal šećer već isključivo onaj u prahu jer su mravi dovoljno pametni da razdvoje zrna sode bikarbone od šećera.

Kada budu jeli sodu bikarbonu pomiješanu sa šećerom, to će ih uništiti. Da biste bili sigurni da ste ubili sve mrave, uzmite jabukovo sirće u raspršivač pa isprskajte put mrava. To će ih sigurno ubiti jer sirće sadrži fungicid koji je smrtonosan za mrave.

2. Testiranje PH vrijednosti zemljišta

Pojedine biljke se gaje isključivo u kiselom zemljištu, dok druge vole alkalno. Stoga morate da znate PH vrijednost zemljišta i da prema njemu gajite biljke. Testirajte svoje zemljište uz pomoć sirćeta i sode bikarbone:

U nekoliko čašica nakupite zemlju iz sa različitih dijelova bašte ili dvorišta. U jednu čašicu sa zemljom sipajte sirće. Ako zemlja počinje da se pjenuša, to znači da vam je zemljište alkalno. Što znači da joj je PH iznad 7.

Ako nema reakcije, uzmite drugi uzorak i u njega sipajte sodu bikarbonu i malo vode. Ako zemlja počne da se pjenuša, znači da joj je PH ispod 7 što znači da imate kiselo zemljište.

3. Ljepši cvjetovi uz pomoć sode bikarbone

Za cvijeće koje uspijeva samo u alkalnom zemljištu, kao što su hortenzije, begonije i geranium, možete ih podstaći da još ljepše cvjetaju uz pomoć sode bikarbone. Samo rastopite malo sode bikarbone u vodi prije nego sa njom zalijete cvijeće.

Ako hoćete da hortenzije duže traju u vašoj vazi u kući, uradite isto. U vodi razmutite sodu bikarbonu pa u tu kombinaciju stavite hortenzije. Nedjeljama će krasiti vašu kuću.

4. Eliminiše puževe

Ako želite da se oslobodite puževa u vašoj bašti, zapamtite, ne morate da koristite hemikalije. Dovoljno je da pospete sodu bikarbonu pravo na njih i oni će umrijeti. Možete i oko biljaka da napravite “zaštitnu stazu” od sode bikarbone tako što ćete je sipati direktno na zemljište.

5. Napravite paradajz da bude sladak kao jabuka

Jednostavno smanjite kiselost zemljišta oko paradajza tako što ćete po zemlji posuti sodu bikarbonu. Ovo će učiniti da vaš paradajz ima sladak i pun ukus.

6. Podmladite biljke

Soda bikarbona ima to svojstvo da podmladi biljke. Poslije tretmana sa sodom bikarbonom, cvijeće će bujati i cvjetati kao nikada prije. Dovoljno je da napravite rastvor vode sa sodom bikarbonom i malo morske soli (u pet litara vode rastvorite kašiku sode bikarbone i kašiku morske soli). Sa ovom kombinacijom zalijevajte biljke, žbunove, živu ogradu i sve što želite da buja i raste…

7. Ubija korov

Onaj korov koji ne želite da vam raste oko kuće možete uništiti sodom bikarbonom. Korov dobro zalijte pa onda na njega obilato sipajte sodu bikarbonu. Vodite računa da je ne stavljate direktno na biljke koje želite, jer ona može da sprži biljku u korijenu. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending