Ovaj koncept može se opisati kao holistički, bezvremenski i u stvari prirodan način života kakav je bio nekada. Danas se on razlikuje s obzirom na trendove i ritam modernoga doba. “Slow living” označava staložen, mirniji tempo u kojem je stres sveden na minimum.

Ako ste u posljednje vrijeme čitali o novim trendovima, sigurno ste negdje primijetili izraz “slow living” (sporo življenje). Današnji užurbani način života mnoge je potaknuo da se više okrenu sami sebi i kvalitetnije iskoriste svoje slobodno vrijeme.

Ali ne radi se samo o onim dragocjenim trenucima rano ujutro ili nakon radnog vremena. “Slow living” je svojevrsna filozofija koja predstavlja način života u harmoniji i balansu, odnosno uči da usporite tempo i živite u trenutku najbolje što znate. Za sve one koji su entuzijastični oko promjena u 2022. godini možda je upravo ovakav način življenja za vas.

Ovaj koncept može se opisati kao holistički, bezvremenski i u stvari prirodan način života kakav je bio nekada. Danas se on razlikuje s obzirom na trendove i ritam modernoga doba. “Slow living” označava staložen, mirniji tempo u kojem je stres sveden na minimum. To je upravo ono čemu svi teže, te se na razne načine pokušavaju prilagoditi izazovima svakodnevice i održati “zdrav razum”. Prava definicija u stvari i ne postoji jer za svakoga znači nešto drugačije, ali glavna misao vodilja uvijek je ista – biti prisutan i uživati sada, ovdje i u svakom trenutku.

Šta je sporo življenje?

Sporo življenje može uključivati sve, od svjesnog jedenja do planiranja godišnjeg odmora. To je skup vrijednosti koji kaže da brže i više nije uvijek bolje. Spor život nije privilegija za ljude koji nemaju posao, porodicu ili obaveze, već ga u svoj život mogu uklopiti svi koji to požele. Ovaj način življenja je nastao iz pokreta slow fooda koji naglašava lokalnu i tradicionalnu kuhinju umjesto brze hrane.

To je životni stil koji je usmjeren na usredotočenije provođenje vremena koje vam je na raspolaganju, te svjesno uključivanje u aktivnosti. Prema ovom principu, usporavanje tempa života daje prednost opštoj dobrobiti i istinskom užitku. To ne znači živjeti usporeno i odgađati stvari, već samo da sve radite pravilnom brzinom i tempom umjesto da žurite. Umjesto da kroz različita životna iskustva prolazite toliko brzo da ih idućeg trenutka već zaboravite, te ih samo “skinete sa spiska”, morate biti svjesni svakog trenutka. Iako je sve popularnije, sporo življenje često se pogrešno shvata.

 “Slow living” na poslu

Pun kalendar ne znači da živite punim životom. Stalni sastanci, notifikacije i priče kolega koje vas ne zanimaju, ali vam svejedno ispunjavaju dan, nisu podsticajno okruženje za postizanje smislenih rezultata. Neprestana zauzetost ne znači i najbolju produktivnost. Sporo živjeti na poslu znači usredotočiti se na zadatke koji donose rezultate i eliminisati užurbani ritam rada.

Odbijanje davanja prednosti poslu u odnosu na druge domene života ključno je za pokret sporog života, koji je u svojoj srži način života koji pomaže ljudima da uspore i provode više vremena sa svojom porodicom i prijateljima. Neka vaše radno vrijeme bude jedino razdoblje kada brinete o poslu – sada je vrijeme da se posvetite sebi i svojim najmilijima, te uživate sa svojim bližnjima bez osjećaja krivice.

 Vježbajte u svom tempu

Jedna od najboljih stvari u vezi s nekim treninzima je pustiti misli da lutaju ili ih potpuno isključiti. No svakako odvojite vrijeme da primijetite pokrete na kojima radite i osjećate svaki u potpunosti. Bilo da se radi o trčanju ili čučnjevima, svjesno vježbanje omogućiće vam da pronađete dublju vezu s napravljenim pokretom i da se istinski usredotočite na trud koji ulažete. U svoj raspored vježbanja svakako ubacite jogu ili meditaciju kako biste malo usporili ritam, ali svakako zadržali odlične rezultate.

Usporite i osvijestite se

Važno je naučiti kako pristojno reći “ne” i biti zaštitnički nastrojen prema svom slobodnom vremenu. No to znači i naučiti se nositi s određenim žrtvama. Često vam različite obaveze dolaze u naletima i u isto vrijeme, pa se nađete u nedoumici da li želite ići na zabavu s kolegama s posla, rođendan bliskog prijatelja ili večeru s roditeljima. Ako želite više vremena, nekih se stvari jednostavno morate odreći za viši cilj. Često tvrdimo da “nemamo vremena”, ali provodimo sate na pametnim telefonima i pred televizorom. Ograničavanje vremena pred ekranom doprinosi oslobađanju vremena za stvari koje stvarno donose radost.

 Nema praćenja većine i slaganja s onim što je popularno

Prije svega, sporo življenje znači antimaterijalizam. To znači poznavati sebe i ići za onim što vam donosi sreću. Važno je da se očistite od svega suvišnog što vas sprečava u tom naumu, baš kao i shvatiti koliko vam je malo toga zaista potrebno. No, nije uvijek lako ostati pri svojim vrijednostima ili odbiti ono što nam društvo kaže da bi trebalo željeti. Sprovodite li princip sporog življenja, sve odluke koje donosite su namjerne – nema praćenja većine ili slaganja s onim što je popularno. Spori život znači poznavanje svojih principa i dopuštanje da oni vode naše odluke. To nas dovodi do odbacivanja suvišnog i manje potrošnje, što znači da možete ulagati u više bezvremenskih i dugotrajnijih komada jer ste svjesni svake kupovine i marke koju potrošite.

Ako se smatrate organizovanom osobom kojoj sve mora biti “po crti”, dobro znate da upravo ta posloženost ponekad može biti izvor anksioznosti, ako stvari ne idu kako ste ih zamislili. “Slow living” znači prigrliti neizvjesnost kao i činjenicu da je život jako kratak i nepredvidiv. Sasvim je u redu preskočiti trening, ostati u pidžami do dva popodne vikendom, ne opeglati plahte i otkazati kafu.

“Nemam vremena” je rečenica koju svakodnevno čujemo, a “slow living” načinom života više je nećete ni upotrebljavati. Povežite se sami sa sobom, slušajte svoje tijelo i ne ignorišite znakove koje vam šalje. S vremenom ćete vidjeti kako stvari sjedaju na mjesto i stres polako napušta vaš život. (Najportal)