Ako i za vas pomisao na drugu polovinu ljeta priziva u sjećanje svrab očiju i nosa, šmrcanje i neprijatno grebanje u grlu, niste jedini – smatra se da je oko 10% stanovništva alergično na polenov prah ambrozije.

Riječ je o biljci, poznatoj i pod nazivima partizanka, fazanuša ili pelinolisni limundžik, koja najčešće raste na zapuštenim zemljištima i livadama, oprašuje se vjetrom i proizvodi veliki broj izrazito alergogenih polenskih zrnaca.

Ambrozija je vrlo invazivna vrsta korova, koji se širi 6-20 kilometara godišnje pa ne čudi da je broj osoba koje pate od alergije na ambroziju u stalnom porastu. Cvjeta od jula do septembra, a vrhunac cvjetanja je najčešće u avgustu, kada oboljeli i osjećaju najteže simptome.

Nije neobično da korovi uzrokuju alergijske tegobe, ali to se obično događa pri koncentraciji od 50 ili više polenskih zrnaca u kubnom metru vazduha, dok ambrozija uzrokuje alergijsku reakciju već pri koncentraciji 20-30 polenskih zrnaca po metru kubnom, prenosi centarzdravlja.hr.

Simptomi alergije na ambroziju
Alergija na ambroziju javlja se kada imunološki sistem ima “pretjeranu” reakciju na polen ambrozije. Drugim riječima, iako se ne radi o bakterijama, virusima ili gljivicama koji predstavljaju opasnost, organizam pogrešno identifikuje polen kao opasnost te se bori protiv nje. U tijelu dolazi do oslobađanja histamina, koji izaziva neprijatne simptome.

Simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe, a najčešće uključuju: crvenilo i svrab očiju, svrab nosa i kihanje, grebanje u grlu, kašalj ili zviždanje, začepljenost ili curenje iz nosa.

Uz navedeno, moguć je i pritisak u području sinusa, što može uzrokovati bol u licu, a koža ispod očiju može biti otečena i plavkasta. Kod nekih osoba oslabljeno je čulo mirisa i ukusa. Alergija na ambroziju takođe može biti uzrok glavobolje, osjećaja umora te se negativno odraziti na kvalitet sna.

U nekim slučajevima može doći do pojave alergijskog ekcema. Riječ je o bolnom osipu koji svrbi, a manifestuje se pojavom malih kvržica i mjehurića na koži. Najčešće se javlja unutar 24 do 48 sati nakon izloženosti peludu ambrozije, a obično nestaje sam od sebe tokom dvije ili tri nedjelje.

S obzirom da ne postoji način kojim bi se alergija izliječila, liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma i prevenciju, odnosno pokušaje da se izloženost polena ambrozije i svede na minimum.

1. Pratite vrijednosti koncentracije polena u vazduhu
Pratite polensku prognozu i informirajte se o koncentraciji polena u vazduhu. Kada je ona visoka boravite u zatvorenom i klimatizovanom prostoru. Ako je moguće, izbjegavajte izlaske u jutarnjim i poslijepodnevnim satima tokom sunčanih i vjetrovitih dana jer je tada koncentracija polena najviša. Kiša ispire pelud pa je boravak na otvorenom najbolje planirati nakon kiše. To je i najbolje vrijeme za otvoriti prozore i provjetriti stan.

2. Spriječite prodor i širenje peludi u zatvorenim prostorima
Pripazite na to da, u vrijeme kad je koncentracija polena u vazduhu visoka, prozore stana i automobila držite zatvorenima kako biste spriječili ulazak polena. Nakon boravka napolju i povratka u stan, izujte cipele kod ulaza i presvucite se, a odjeću koju ste nosili – posebno ako ste boravili u prirodi – stavite na pranje. Bilo bi dobro i da se odmah istuširate i operete kosu.

Oprano rublje nemojte sušiti napolju, nego u zatvorenom prostoru ili u sušilici za rublje. Može pomoći i ako iz stana uklonite tkanine na kojima bi polen moglo da se nakuplja, poput zavjesa i tepiha.

3. Izbjegavajte namirnice koje mogu pogoršati stanje
Alergija na ambroziju može podstaći istovremenu alergiju na polen i hranu ili uticati na pojavu preosjetljivosti na određene namirnice. Iz tog razloga obratite pažnju na to osjećate li peckanje ili svrab u ustima tokom i nakon konzumacije banane, kivija, dinje, lubenice, krastavaca, tikvica ili kamilice. Ako primijetite pojavu simptoma, pokušajte da navedene namirnice izbjegavate.

4. Promijenite određene životne navike
Navika koje bi svakako trebalo da se riješite je pušenje. U dimu cigarete sadržano je više od 4 hiljada hemikalija, a mnoge od njih su alergogene i povećavaju rizik od razvoja alergijske astme, posebno kod djece. Osim na to da ne pušite, trebalo bi paziti i da se držite podalje od zadimljenih prostora i izbjegavate pasivno pušenje.

Držanje kućnih ljubimaca s krznom ili perjem takođe nije preporučljivo za osobe koje pate od alergija, a ako ih već imate, nemojte im dopuštati boravak u spavaćoj sobi i dijelovima stana u kojima se priprema i poslužuje hrana. Pazite i na to da tkanine (deke, krevetić i sl.) koje dolaze u doticaj s ljubimcima perete što češće. Dlaku ljubimaca takođe perite i redovno četkajte.

Uopšteno se više posvetite higijeni prostora u kojem boravite – češće usisavajte i čistite klimu i redovno mijenjajte filtere. Ako imate okućnicu i vrt, pazite na to da trava bude pokošena, a usjevi okopani.

5. Razgovarajte s ljekarom o odgovarajućoj terapiji
Kako bi se ublažili simptomi alergije najčešće se propisuju antihistaminici, koji se mogu uzimati u obliku kapi, spreja ili tableta. Njihovo je djelovanje preventivno pa je važno početi ih uzimati prije pojave simptoma, odnosno desetak dana prije početka cvjetanja. Osim antihistaminika, primjenjuju se i kortikosteroidi, ali u rijetkim slučajevima, kod težih kliničkih oblika bolesti. (Naj portal)