Pratite nas

Zanimljivosti

Savjeti: SVE O PRIHRANI SOBNOG CVIJEĆA

Published

on

Sobne biljke toliko dodaju vašem prostoru – posebno ako nemate pristup većem dvorištu ili otvorenom prostoru. Ne samo da biljke dodaju boje i život prostoriji, već nude i lijep dekor. Ali postoji nešto važno za zapamtiti: pošto su sobne biljke ograničene na manje saksije, one nemaju stalan dotok hranljivih materija koje dolaze iz tla.

Vremenom se hranljivi sastojci u zemljištu za sadnju iscrpljuju i vaše biljke mogu patiti. Da biste pomogli svojim sobnim biljkama da napreduju, naučite kako da prihranjujete sobne biljke i održavajte ih sretnim.

Kakvo đubrivo treba da koristite?
Nisu sva đubriva stvorena jednaka – u stvari, uobičajeno je da ljudi koriste pogrešnu vrstu ili previše đubriva i ubiju svoju sobnu biljku. Najbolje je da koristite đubrivo rastvorljivo u vodi.
Sukulenti i kaktusi ne vole previše đubrivo na bazi azota. Ograničite prihranu na jednom u mjesec i po dana da biste bili sigurni.

Kako primijeniti đubrivo
Lakše je nego što mislite, ali šta god da radite, nemojte samo sipati đubrivo u biljke u saksiji. Obavezno razblažite đubrivo u odnosu ¼ do ½ kašičice đubriva 4 l vode. Takođe, preporučuje se da uvijek razblažite malo više nego što pakovanje kaže.

Još jedan odličan savjet je da zalijete biljku prije nego što je prihranite. Ovo će sačuvati biljku od spaljivanja korijena, a vlažna zemlja pomaže da se đubrivo bolje upije.

Kada se prihranjuje?
Dajte vašim biljkama prihranu svake dvije do tri nedjelje od kraja marta do sredine septembra, a zatim ne đubrite nakon toga. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending