Pratite nas

Zanimljivosti

Šampionski bolid ekipe Red Bull Racing s oznakom RB7 servisiran je i pripremljen za nastup u Sarajevu

Published

on

Šampionski bolid ekipe Red Bull Racing s oznakom RB7 servisiran je i pripremljen za nastup u Sarajevu

Još svega nekoliko dana ostalo je do jednog od najvećih događaja u BiH ove godine, a to je Red Bull Showrun najavljen za 9. juni, koji obećava istinski spektakl u glavnom gradu naše zemlje.

Najveću pažnju gledatelja vjerovatno će privući RB7, bolid koji je ekipi Red Bull Racinga donio dvostruku šampionsku titulu 2011. godine. Nakon što je stigao u Sarajevo, bolid je servisiran i pripremljen za njegov nastup na sarajevskom asfaltu.

Detalji o servisu

Detalje o servisu otkrio je Mark Lenton, glavni mehaničar Red Bull Racing showcar tima.

-Bolid je stigao iz Poljske u Sarajevo. Istovarili smo ga i upalili kako bismo obavili provjere svih sistema i bili sigurni da su svi u funkciji, a sve to u sklopu priprema za showrun ovdje u Sarajevu u nedjelju. Mehaničari su skinuli poklopac motora i uključili grijače, jer su ovi motori posebno podešeni i tolerancija je mala. Morali smo uključiti grijače kako bi se temperatura podigla na 70 stepeni prije nego što startujemo motor.

Sa sobom uvijek imamo dva bolida od kojih je jedan rezervni. Ako se jedan bolid pokvari, koristimo drugi. Inače, rezervne dijelove ne nosimo sa sobom, osim mjenjača. To je ključna komponenta jer bolid pravi ‘krofne’ na stazi, a tada se ponekad ošteti mjenjač. Imamo sedam ljudi u timu, a jedan od nas prikuplja podatke i kontroliše bolid elektronski pomoću laptopa. Također, imamo tri mehaničara i vozača kamiona koji nam pomaže s opremom u pitu i postavlja garažu – izjavio je Lenton.

Stariji bolidi

Pored mjenjača, tokom showruna najviše trpe gume.

-Nosimo gume i točkove, tri seta guma za kišu i četiri seta za suho vrijeme. Sve su napravljene od iste mješavine i moramo ih mijenjati najviše zbog stražnjih, koje se troše tokom showruna jer se intenzivno okreću i dime. Ove gume mogu izdržati oko 10 kilometara vožnje prije nego ih moramo zamijeniti. Njihova cijena je između 4.000 i 5.000 funti po setu – rekao je mehaničar.

Mnoge zanima zašto se za showrun događaje koriste stariji bolidi, a razlozi su jasni.

-Možemo ih ‘žešće’ koristiti u odnosu na hibridne, a imaju i bolji zvuk. Također, potrebno je manje ljudi za njihovo održavanje. Ovdje imamo dva bolida i sedam ljudi. Da smo došli s hibridnim bolidom, trebalo bi nam oko 30 ljudi. Troškovi su manji, a mi možemo bolje obaviti posao i napraviti bolji show uz više buke koju stvaraju stari bolidi –  zaključio je Lenton.

Bogat program

Za one koji ne znaju ili su možda zaboravili, RB7 pokreće 2,4-litarski V8 motor koji razvija 750 KS. Tokom 2011. godine vozili su ga Sebastian Vettel i Mark Webber, a bolid je do kraja sezone upisao 12 pobjeda, 27 podijuma, 18 pole positiona i ukupno 650 bodova. Vettelu je pripala titula u poretku vozača, dok je Red Bull Racing slavio u poretku konstruktora.

Kao što je već poznato, bolidom će 9. juna u Sarajevu upravljati britanski F1 vozač i član Red Bull Racinga, David Coulthard, a njegov performans će biti dio bogatog programa. Popularni DC je dokazao da je majstor showa, tako da se od njega mnogo očekuje i u glavnom gradu BiH.

On će u svom bolidu juriti trasom od Marijin Dvora do Tehničke škole i nazad pored Zemaljskog muzeja BiH, gdje će publika okupljena oko staze i na tribinama moći uživati u prizoru, ali i zvuku moćnog V8 motora. DC definitivno neće zaboraviti i neizostavne „krofne“, tako da će dimom spaljenih guma spustiti zavjesu na svoj nezaboravni nastup.

Prijenos na Sport Klubu

Bit će ovo sjajna prilika za one koji dosad nisu vidjeli F1 bolid uživo, a ne sumnjamo ni da će DC svojim nastupom probuditi strast za Formulom 1 u srcima mnogih te tako privući nove fanove u svijet Formule 1. Svakako, tokom spektakularnog glavnog dijela programa, koji će trajati od 14 do 16 sati, ne treba propustiti ni nastupe drugih „zvijezda na točkovima“, a to su sjajni Arunas Gibieža na svom motociklu te fenomenalni dvojac Red Bull Driftbrothers u drift automobilima.

Oni koji ne budu u mogućnosti doći na mjesto događaja, Red Bull Showrun će moći pratiti i u TV prijenosu na Sport Klubu.

 

 

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending