Pratite nas

Razglednice

Razglednica Konavla: OVDJE SE NALAZI NAJLJEPŠA PLAŽA U EVROPI – “PASJAČA”

Published

on

Taj je prostor obuhvaćen blagom mediteranskom klimom, no specifičnost Konavala leži u tome što se na ovom području sastaju morska obala i surovi stjenoviti dijelovi Dinarskog gorja s ispresijecanim plodnim dolinama na kojima se uzgaja vinova loza, maslinici te mnoge vrste voća i povrća.

U svim naseljenim dijelovima Konavala, krajobrazom dominiraju tradicionalno građene kamene kuće koje svjedoče o dugoj i bogatoj istoriji Konavala.

Svi koji će Konavle posjetiti tokom ljetnih mjeseci mogu ovdje pronaći najljepše plaže na kojima se mogu okupati i uživati u ljepotama konavoske obale. U tom kontekstu svakako valja spomenuti plažu Pasjača, koja se nalazi južno od naselja Popovići, a od Cavtata je udaljena oko 12 kilometara.

Pasjača ili Stare stijene Pasjača čine uski obalni pojas sitnog šljunka iznad kojeg se oštro uzdižu Konavoske stijene, pa je sama plaža skrivena i pomalo nepristupačna. Do Pasjače vodi uski i strmi puteljak i nizovi stuba kojima se spuštate sve do mora, no baš zbog svoje nedostupnosti plaža je djevičanski čista, s tirkiznim čistim morem, idealna za one koji traže netaknutu prirodu, mir i tišinu. Zbog svoje divlje i čiste ljepote, Pasjača je na portalu „Najbolja odredišta u Evropi“ (European Best Destinations) proglašena najboljom evropskom plažom 2020. godine.

Biciklistima je na raspolaganju nekoliko uređenih biciklističkih ruta kojima mogu istražiti svaku stopu ovog čarobnog juga Hrvatske. Rute su različite dužine, prolaze kroz nenaseljene dijelove i povezuju sela s većim mjestima u Konavlima. Biciklističke staze su djelimično asfaltirane dok je na nekim dijelovima makadam, pa je upravo vožnja biciklima odličan izbor za što bolje upoznavanje i manje pristupačnih, a opet nevjerovatno lijepih dijelova konavoskog kraja.

Kraj je zanimljiv i planinarima koji svakako trebaju obići Sniježnicu (konavosku), najjužniji gorski greben planinskog masiva Dinarida u Hrvatskoj. Najviši vrh Sniježnice je Sv. Ilija na 1234 metara nadmorske visine, smješten iznad Kune Konavoske. Ovaj stjenoviti gorski predio Konavala prošaran je različitim vrstama mediteranskog bilja pa se ovdje osim pelina, vrijeske i smilja može pronaći i čarobna mandragora, vrlo zanimljiva i strogo zaštićena biljka koja se tradicionalno koristila u mnogim ljekovitim pripravcima.

Jedna od zaista posebnih avantura kroz koje možete doživjeti prirodne ljepote konavoskog kraja je jahanje na konjima. Opušteno jahanje zanimljivim stazama i šumskim puteljcima te uz samo obalu Konavoskih stijena sasvim je sigurno doživljaj koji će vaš boravak u Konavlima učiniti nezaboravnim i koji ćete još dugo prepričavati prijateljima.

Prilikom posjete Konavlima, svakako morate kušati ‘’zelenu menestru“, autohtono jelo i najstarije zapisano jelo Dubrovačke Republike, kao i konavoski sir iz ulja. Ljubitelji kozletine svakako moraju probati pečenje ispod peke (sač), tradicionalno aromatično jelo koje se u Konavlima pripremalo u posebnim prilikama. Uživanje za stolom trebalo bi zaokružiti čašicom slavne dubrovačke malvasije, vrhunskim vinom sorte koja se u ovim krajevima uzgaja vijekovima. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Ako imate debeo novčanik i ne strahujete od nacionalista: OSTRVO LASTOVO JE IDEALNO ZA LJETOVANJE IZ SNOVA

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending