Pratite nas

Zanimljivosti

Rabin liječio “griješne nevjeste” na dan svadbe: JA ĆU VAM “PROČISTITI” GRIJEHE IZNUTRA

Published

on

Jevrejski sveštenik iz Jerusalima optužen je da je spavao sa sedam svojih sljedbenica nakon što im je rekao da će ih to “pročistiti” i ukloniti im grijehe, saopštila je izraelska policija, prenosi Dejli mejl.

Rabin Moše Jazdi (59) rekao je ženama da ima posebne moći i da im može pomoći tako što će se “spustiti do njihove nečistoće”, ubjeđujući ih da postupa u skladu sa jevrejskim zakonom. On je optužen za navodne s*ksualne napade koji su trajali čitavu deceniju.

Vjerski vođa je takođe ubijedio žene da mu daju hiljade šekela (348 šekela je 100 eura) na osnovu “usluga” koje je obavio, navodi se u optužnici. Optužen je, između ostalog, za silovanje putem prevare, sodomiju putem prevare i pranje novca, piše Tajms of Izrael.

Policija je rekla da je čak napastvovao neke od žena na dan njihovog vjenčanja.

Jazdi je rekao ženama da su njihovi grijesi ostavili “iskre nečistoće” u njima koje se mogu očistiti samo s*ksualnim činom sa njim, rekli su tužioci. Zatim je svakoj od navodnih žrtava rekao da imaju specijalne duše i da nikome ne smiju da pričaju o njegovim djelima. Novac koji su mu dali deponovan je na više bankovnih računa pod različitim imenima kako bi se sakrile transakcije, tvrdi se.

Jazdi je služio kao rabin u zajednici Amudei Hašalom (Stubovi mira) u Buharimu od 1990-ih, a takođe je vodio njihovu neprofitnu organizaciju. U svojim svakodnevnim lekcijama, podučavao je koncept “poništavanja uma”, što znači odustajanje od intelektualnih ili ličnih misli i umjesto toga prihvatanje isključivo vrijednosti i principa iz Tore.

Rabin je rekao da je bio jedan od samo 36 pravednika koji su obezbijedili nastavak svog postojanja na ovom svijetu. Ove tvrdnje su pomogle da se njegove sljedbenice povinuju svakom od njegovih podmuklih zahtjeva, saopštila je policija.

Jazdi je rekao da može da komunicira sa mrtvim rabinima i samim božanskim prisustvom kada razgovara sa svojim sljedbenicima, tvrdi se u optužnici.

Prve optužbe protiv njega iznesene su 2004. godine kada mu je rabinski sud zabranio da predaje, sastaje se sa ženama ili ih savjetuje, a 2016. godine je sklopio nagodbu na sudu nakon što je pokušao da pobjegne iz zemlje uprkos nalogu sudskog izvršitelja.  (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending