Nakon smrti papa Franje, cijeli svijet iščekuje ko će biti njegov nasljednik.
Papa se, naime, bira na poseban način, kroz proces koji se zove konklava. Kada papa umre ili podnese ostavku, kardinali iz cijelog svijeta se okupljaju u Vatikanu. U konklavi mogu učestvovati samo kardinali mlađi od 80 godina. Oni se zatvaraju u Sikstinskoj kapeli i nemaju kontakt s vanjskim svijetom dok ne izaberu novog papu.
Bijeli dim
Svaki kardinal ima pravo glasa, a izbor se obavlja tajnim glasanjem. Da bi neko bio izabran za papu, mora dobiti dvotrećinsku većinu glasova. Glasanje se može ponavljati više puta dnevno, sve dok ne bude izabran papa. Nakon svakog glasanja, spaljuju se glasački listići uz specijalne hemikalije koje proizvode dim.
Ako dim iz dimnjaka bude crn, papa još nije izabran. Ako je dim bijel, to znači da je izabran novi papa. Nakon izbora, izabrani kandidat mora pristati na funkciju. Potom bira svoje papinsko ime. Novi papa se zatim pojavljuje na balkonu bazilike svetog Petra.
Narodu se objavljuje riječima: „Habemus papam!“ – Imamo papu! Time službeno započinje njegovo papinstvo.
Prije 12. stoljeća papu nisu birali samo kardinali, već su priličnu težinu imale i preporuke kraljeva i drugih moćnika. Odluku da papu bira kardinalski zbor dvotrećinskom većinom glasova donio je papa Aleksandar III. 1179. godine. Ali, i dalje se ponekad teško dolazilo do većine.
Konklava postoji tek od početka 13. stoljeća i nastala je – na silu. Naime, kada se kardinali beskrajno dugo nisu mogli dogovoriti ko će postati novi papa, lokalno stanovništvo (u Perugiji) doslovno je zatvorilo njih devetnaestoricu (“cum clave” znači – “pod ključem”, “zaključani”). Vrlo brzo za papu je izabran Honorije III. Godina je bila 1216.
Najbrže izabrani papa u historiji
Njegov nasljednik Grgur IX. bio je najbrže izabran papa u historiji. Honorije III. umro je 18. marta1227., a Grgur je izabran za njegova nasljednika samo jedan dan kasnije.
Da bi postigli dogovor o njegovu nasljedniku kardinalima je ipak trebalo puna dva mjeseca – tada je izabran Celestin IV.
Ali rekordno se dugo o izboru pape vijećalo u Viterbu. Kardinali su se zatvorili 1268. godine, a 1270., nakon dvije godine vijećanja, ponovno su intervenirali građani. Prvo su zazidali izlaz, a kako ni to nije pomoglo, poduzeli su radikalne mjere. Uklonili su krov palače kako bi kardinale izložili vremenskim (ne)prilikama. Ni to nije pomoglo, piše Punkufer.
Kardinali su pregovarali do septembra 1271. kada je za papu konačno izabran Grgur X.
Novoizabrani papa, vjerovatno upravo zbog načina na koji je izabran, 1274. godine izdaje bulu “Ubi periculum”. Tim dokumentom konklava postaje izborni sistem te se propisuje i da kardinali moraju biti potpuno izolirani dok vijećaju o izboru novoga pape.
Tajno glasanje za papu
Da premotamo brzo unaprijed, tek je papa Pio X. godine 1904. odredio da kardinali glasaju – tajno, a Pio XII. donio je odluku o dvotrećinskoj većini, odnosno dvije trećine plus jedan glas.
U međuvremenu se broj kardinala toliko povećao, a papa Ivan Pavao II. bio je prvi papa izabran po novome pravilu prema kojemu pravo glasa ima “samo” 120 kardinala mlađih od 80 godina.
On je donio odluku da kardinali ne moraju do izbora pape biti zatvoreni i noćiti u Sikstinskoj kapeli, ali u hotelu ne smiju imati mobitele ili išta što bih ih ometalo u donošenju odluke.
Pročitajte još:
Ovo je prvi suprug Ane Bekute: Voljeli su se 10 godina, a onda se sve raspalo
SA STAROG MOSTA U SMRT: Svi tragični skokovi u Mostaru
Jelena Rozga konačno priznala vezu s 10 godina mlađim Ivanom Huljićem
Narodna vjerovanja o pticama: RODA NA KROVU – ROĐENJE BEBE, GNIJEZDO GOLUBOVA – SREĆA
Pjevaču tragično nastradao brat: Zvao ga da se vide, on zakasnio, pa saznao za smrt!
Životna drama zvijezde “Harija Potera”: Možda više nikad neće moći da hoda
Milioni bez dozvole: Kako su fonogrami bivšeg Jugotona bespravno privatizovani, šta kažu muzičari
