Zanimljivosti

Prvi feljton o slavnoj Breni iz 1982. godine: MUŠKARCI NISU GRIJEH

Published

7 mjeseci

14/02/2024

Pomalo ljuta na sve što se o njoj u posljednje vrijeme priča i piše Fahreta Jahić – Lepa Brena kaže:

„Mnogi muškarci uzimaju sebi za pravo da kažu: stvorili smo Brenu! Međutim to su njihove krajnje neistinite izjave. Ako me je neko stvorio onda je to prije svega kompletno društvo koje čini ansambl „Slatki greh“. Biti i živjeti sa muškarcima koji me okružuju nije grijeh, ali oni sa kojima se površno poznajem – lažu, onda je to krajnje nepošteno.

„Minimaks“ genijalac

U ovim riječima Lepe Brene ipak ima ograde. Ona se prije svega odnosi na „propagandni“ učinak Milovana Ilića – Minimaks. Mića je genijalac! Mi smo se sa njim upoznali tek nakon što je on kompletan posao u emisiji „Pretežno vedro“ samoinicijativno okončao. U svemu tome ni ja a ni bilo ko iz „Slatkog greha“ nije imao udela. Sve je to njegovo delo i ideja. Čuo nas je na Tašmajdanu. Bez našeg znanja koristio je TV snimke naših nastupa. Njegova je zasluga što smo izašli iz anonimnosti – priča Brena.

Za naglu popularnost Lepe Brene je zaslužan i Vladimir Cvetković, nekadašnji košarkaški reprezentativac, a sada direktor Sportskog rekreativnog centra na Tašmajdanu. „Cvele“ ih je upoznao sa Milutinom Popovićem – Zaharom tvorcem famoznog Čačka. Od tada počinje vrtoglavi uspon.

Prvi nastup Fahrete Jahić sa muzičarima iz „Slatkog greha“ do susreta sa Milutinom Popovićem zvali su se „Lira šou“ bio je prvo i do sada jedino razočarenje Lepe Brene. Sa njima je u novosadskom hotelu „Park“ znala da otpjeva svega pet pjesama. Da nije bilo strpljenja ko zna gdje bi Fahreta završila.

Brena snimljena na festivalu “Mladi graditelji 1979” koji se održavao u brčanskoj Gimnaziji

„Danas pjevam na deset jezika. Znam šta mi je činiti. Zbog pjesme sam i školu zapostavila. Napustila sam studije. Vjerovatno ću zbog ovoga što sada radim ostati dužna svom ocu. Biti će to ustvari prvi put da sam ga slagala. Ne vjerujem da ću u roku okončati fakultet. Žao mi je zbog toga“ ističe Brena

Zaljubljena u „bubu“

Brena danas dobiva dnavno stotine pisama. Na sve ne stiže da ogovori. Mnogi je pitaju kada će se udati, da li je zaljubljena, voli li djecu…

„Zaljubljena sam. To i ne krijem. Ako hoćete da znate onda ću vam i otkriti tajnu. Ne mogu bez „bube“. Oduševljena sam folksvagenom kojeg vozim. A kupila sam ga za svega osam starih miliona. Star je deset godina. U mom automobilu,onako starom i izlupanom, niko me ne primjećuje – kaže Brena.

Fahreta ne želi i neće da se mijenja. Kaže :

„Zašto da to činim. Ako bi bilo šta izmijenila onda bi prevarila one koji me ovakvu kakva jesam vole. Radi njih nastavit ću ovako kao i do sada“.

„Slatki greh„ i Lepa Brena rasprodani su do kraja godine. Od 1. jula do konca mjeseca boravit će u Njemačkoj. Pjevat će našim radnicima privremeno zaposlenim u ovoj zemlji. Od 5. do 20. avgusta slijedi turneja po Hercegovini. U sklopu ovih turneja stići će i u Sarajevo. Najvjerovatnije biti će to 5. avgusta. Od 20. do 30. avgusta nastupat će na Petrovaradinskoj tvrđavi, a potom velika turneja po Makedoniji i južnoj Srbiji

„Vremena za predah nemamo“ – kaže Aleksandar Popović, šef „Slatkog greha“. – Ne znam kako da uskladimo naše potrebe prema „Jugotonu“ i snimanju albuma koje je zakazano za vrijeme od 1. do 10. septembra. Valjda ćemo sve to izdržati. (Naj portal)

Tagovi:feljton istaknuto Lepa Brena

Sljedeća vijest

“Naj portal” na licu mjesta: PJEVAČI SE U BEOGRADU OKUPILI NA PROSLAVI SVOG SINDIKATA

Predhodna vijest

Udovica sa 75 godina ispunila svoj san: POČELA PLESATI OKO ŠIPKE

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

8 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.