Prof.dr.sc. Midhat Jašić je redovni profesor na Tehnološkom fakultetu u Tuzli gdje radi kao Šef Katedre za prehrambenu tehnologiju. Renomirani je promotor ispravne prehrane i kulture prehrane. Njegova je ideja da se u BiH organizuje kongres o pčelarstvu, na kojem bi nauka i pčelarski praktičari zajednički djelovali za unaprjeđenje pčelarstva, ali i zdravijeg načina života.
? Nakon sedam godina je “penzionisan”. Na ovogodišnjem, nedavno održanom 7. Kongresu organizatori su mu se zahvalili za predan rad, te mu ručili brojna priznanja, a on je bio počasni član.
“Stramo da kongres ispunjava svoje brojne funkcije jer objedinjuje pčelare, a isto tako i akademsku zajednicu koja iz godine u godinu sve više ulazi na područje pčelarstva. Ne smijemo zaboraviti ni dio farmaceutske prehrambrene indsutrije, koji su opet ovdje bili prisutni i podržali stručna predavanja. Ipak, ono što je najvažnije jeste da je dio društveno političke zajednice, dio državnih institucija involviran isve agnažovanije podržava rad Kongresa, tako da imamo ujedinjenje i unutar BIH i regionalno ujedinjenje svih aktera na području pčelarstva; oni se skupe jednom godišnje i daju doprinos u ovom pogledu na ovim prostorima. Sve to kazuje da kongres iz godine u godinu postaje sve bolji, tako da ona misija koja je namijenjena u startu se ostvaruje i postaje prepoznatljiva u društvu.
? Profesore Jašiću, kako se Vi osjećate danas? Možete li uporediti vrijeme prije 7 godina, kada ste pravili prve korake sa ovim naučnim skupom i ovo čemu svjedočimo danas – uspjehu Kongresa?
„Kada je krenuto prije šest godina bilo je zadovoljstvo da smo učinili taj prvi korak, ali evo danas nakon sedam godina zadovoljstvo je i meni i svima onima koji su samnom na ovom radili,što smo uspjeli da se ostvari ovako jedna institucija u okviru pčelarstva. I svi sebe vidimo kroz stvaranje novog djela jer naša misija je da stvaramo promjene u društvu koje će omogućiti poboljšanje kvalitete života. Pčelarstvo ima taj potencijal da može poboljšati život ruralnih područja i probleme siromaštva. Smtram da pčelarstvo može utjecati bar dijelom da se smanje ti problemi.
Mi smo u toku minulih sedam godina ostvarili trajne vrijednosti. Pod broj jedan objavljeno je šest zbornika sa 250 znanstvenih stručnih radova, koji se mogu uvijek pronaći u narodnoj biblioteci u Sarajevu. Druga vrijednost je da već šest godina postoji web stranica koja okuplja sve podatke o sudinocima, temama, naučnim rezultatima objavljenim na Kongresu.
Treća vrijednost: postavljena je jaka mreža ljudi i u regiji i u Evropi koji se bave pčelarstvom, koji na neki način doprinose ovom našem bh. siromašnom društvu, a koji daju preporuke kako poboljšati ovu djelatnost. Ta mreža je nešto najvrijednije, jer tokom kongresa se vide prijatelji i razgovaraju.
? Kako se profesor Jašić osjeća privatno, jer Kongres je ponajviše Vaše djelo?
„Osjećam punoću u duši i u srcu jer ovo je zaista zadovoljstvo. Zahvalan sam svima onima koji su me podržavali, a njih nije mali broj. Danas, što direktno, što indirektno anagažovano je tridesetak ljudi, a prije šest godina sve je počelo sa 2 – 3 čovjeka. Danas je to puno lakše, ali je odgovornost veća.
? Česta tema na na Kongresu je apiterapija. Pribojavate li se da nemamo logistiku za apiterapiju, da u sadašnjim uslovima apiterapija nosi neke određene rizike?
„Apiterapija ima brojne rizike, nosi ih sa sobom, kao što je apiinhalacije koje su u posljednje vrijeme na neki način u trendu. Sve je prisutnija i upotreba pripravaka na bazi polena i meda u kombinaciji sa drugim proizvodima. Tu nauka nema čvrste dokaze, nemamo istraživanja da možemo reći „ovo je sigurno“ . Uglavnom ne postoji stručan kadar, to bi trebali da rade iskusni liječnici, odnosno da prođu kvalitetne kurseve.
Još uvijek ne postoji edukacija ljudi koji će raditi na području apiterapije, još uvijek je to po sistemu „vidio sam od onog, odoh i ja da uradim“. Niko ne osporava, čak ni nauka moć alternativne medicine, a posebno pčele, pčelinjeg zraka, te ostalih pčelinjih proizvoda, ali ova oblast se mora standardizirati. Neophodna je uspostava zakonodavnog okvira u oblasti apiterapijskih institucija i apiterapijskih pripravaka. Ljudi koji su započeli sa ovom djelatnošću moraju proći zakonsku proceduru u smislu, prije svega, stručnosti.
Lijepo je što mi imamo apikomore, ali bi i one trebale da budu na neki način standardizirane i da im se izdaje pod određenim uvjetima certifikat i dozvola za rad.
Jedan od zaključaka Kongresa je da se zakonski reguliraju apikomore i drugi oblici apiterapije u Bosni i Hercegovini. – kazao nam je na kraju profesor Jašić. (Naj portal)
