Pratite nas

Zanimljivosti

Privlačnosti: ZAŠTO SE ŽENE VIŠE LIJEPE ZA “MRGUDE”, A MUŠKARCI ZA NJEŽNE DAME?

Published

on

Oko sebe sigurno imate primjer djevojaka koje će uvijek privući “loš momak”. Mnoge žene će uvijek prije “pasti” na ovakvog muškarca, nego na onog koji će im donijeti apsolutni mir.
Američki psiholozi su pokušali da dokažu da li je mit, ili istina da žene više vole ovakve muškarce.

U ovom istraživanju je učestvovalo 1.000 odraslih osoba koje su rangirale privlačnost drugih ljudi i to na osnovu fotografija na kojima su prikazani muškarci i žene sa različitim emotivnim ekspresijama na licu.

Rezultati su pokazali da žene najmanje privlače nasmijani, sretni muškarci, a da više preferiraju one koji izgledaju ponosno i moćno ili neraspoloženo i stidljivo. Suprotno tome, muškarce su više privlačile žene koje su izgledale sretno, a najmanje one koje su izgledale ponosno i gordo. Pa, u čemu je zapravo riječ kod ovih izbora?

Na privlačnost su uticali evolucija i kulturni aspketi. Žene privlače muškarci koji pokazuju ponos jer im to sugeriše da se na njih mogu osloniti. A ponos je i u direktnoj vezi sa ekonomskim statusom. Takođe, to što se muškarac smije može biti povezano sa nedostatkom dominacije. Nasuprot tome, muškarci nasmijanu ženu doživljavaju kao ranjivu i pokornu. Zanimljivo je da je stidljivost privlačna za oba pola, jer ta emocija izaziva povjerenje.

Psiholozi tvrde da muškarci koji izgledaju usmjereni na svoje interese više privlače žene. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Šta je otkrilo jedno istraživanje: VELIKE GRUDI VOLI SIROTINJA, BOGATAŠIMA SVEJEDNO!

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending