Pratite nas

Zanimljivosti

Prijedorčanin Sado Maksuti je Bosanac sa najskupljim automobilom

Published

on

Prijedorčanin Sado Maksuti je Bosanac sa najskupljim automobilom

Sado Maksuti, iako nije rođen u Prijedoru, ovaj grad cijeli život nosi u srcu. Tu je napravio prve korake, stekao prve ljubavi i prijateljstva, ali ga je vihor rata 90-tih odveo dalje.

Uspješni biznismen

Danas uspješni biznismen, koji se može pohvaliti radom sa najvećim zvijezdama sa svjetske muzičke scene, a koji je, kako kaže, odrastao kao Bosanac i Hercegovac, što s ponosom ističe, rođen je u Makedoniji, a po desetom danu života je sa porodicom doselio u Prijedor.

– Bio sam i ostao Prijedorčanin. Moj djed je od 1947. godine živio u Ljubiji kod Prijedora. Ja sam završio osnovnu školu „16. maj“ u Prijedoru, tu sam stekao puno drugova, a igrao sam i za omladinski pogon „Rudara“. Moj otac Aziz je bio poznat i omiljen poslastičar u Prijedoru, ali je, nažalost, ubijen tokom rata 1992. godine. Te godine sam i ja izbjegao u Švicarsku, gdje sam imao težak život bez roditelja i porodice, jer je moja majka sa sestrama otišla u Makedoniju. Sa šesnaest godina sam došao kod rođaka u Švicarsku.

Igrao nogomet

Moja porodica se tradicionalno bavila ugostiteljstvom. Pradjed je od 1910. do 1923. godine imao restoran u Beogradu. Roditelji su prije rata 90- tih godina prošlog vijeka kupili radnju, koju su 1991. renovirali, a ponovo je otvorili u januaru 1992. Uslijedio je rat, tako da je ostalo na meni da teško radim kako bih vratio dugove mojih roditelja, a u isto vrijeme sam pazio na majku, djeda i baku – počinje svoju životnu priču Maksuti.

Prvi dani i mjeseci izbjeglištva u Švicarskoj su mu bili teški. Nedostajala mu je porodica, grad u kojem je dotad lijepo živio, drugari iz škole, ali i saigrači iz Rudara. U Švicarskoj je nastavio igrati nogomet, koji mu je liječio tugu i skretao misli sa svega lošeg što je njegova porodica prošla i doživjela.

– Igrajući nogomet sam stekao jako puno prijatelja. Igrao sam za FC Winterthur. Inače, u Winterthuru živim od 1992. godine. Sa organizacijom koncerata u Švicarskoj sam počeo 1998. godine. Sve je to nekako vezano za ugostiteljstvo koje mi je bilo u krvi.

Upoznao sam društvo i najprije pravio žurke za 300 ljudi. Prva žurka je bila upravo u Winterthuru. Posao je s vremenom rastao, tako da sam došao na nivo organizacije festivala na kojima je bilo do 65.000 ljudi. Sarađivao sam sa mnogim pop i R&B zvijezdama – 50 Centom, Pitbullom, Calvinom Harrisom, Akonom, Snoop Doggom, Ritom Orom, Eminemom – kaže uspješni Bosanac.

Posao s nekretninama

Preokret u biznisu mu se dogodio 2011. godine, kada je krenuo u posao sa nekretninama.

– Na ovaj biznis sam se potpuno preusmjerio 2014. godine, a do tada sam još uvijek organizirao festivale. Danas radim nekoliko stotina stanova godišnje – govori Sado.

Velika ljubav su mu luksuzni automobili i ponosni je vlasnik italijanskog superautomobila Ares S1, koji je proizveden u limitiranoj seriji od 24 primjerka u cijelom svijetu, a kojeg je platio 650.000 eura. Trenutna cijena mu je milion eura.

– Kao dijete sam volio aute. Tata je prije rata imao Ladu, a ja sam mu uvijek govorio da kupi bolji. Od 1999. vozim luksuzne automobile. Najskuplji je Ares S1, a u garaži imam nekoliko luksuznih automobila. Životna želja mi je da nađem i kupim model Lade 1600 special, u crvenoj boji, koju želim da restauriram. Ares S1 sam prvi dobio, a naručili su ga i Ronaldo i Supercar Blondie.

Ovog vikenda u Italiji prisustvujem skupu koji organizira Supercar Owners Circle, na kojem se predstavljaju najluksuzniji automobili na svijetu. On se svake godine održava u drugoj državi, a dolaze jako poznate ličnosti sa svih kontinenata, i iz Formule 1 -govori Maksuti.

Jednom godišnje dolazi u Prijedor da se sastane sa prijateljima. Porodična kuća mu je srušena, ali radnja njegovih roditelja još uvijek postoji.

Grob oca

– Do dan danas imam kontakt i jako prisan odnos sa školskim prijateljima. Svake godine dođem da obiđem grob mog oca u Prijedoru. Rođen sam kao Albanac, odrastao kao Bosanac, a danas živim kao Švicarac. Veliki prijatelj sa kojim se družim u Švicarskoj je Haris Dubica, poznati bosanskohercegovački reditelj spotova. I dalje sam veliki ljubitelj nogometa i sa mojim poslovnim saradnikom Rolfom Schubigerom redovno pratim utakmice švicarskog kluba St. Gallen čiji je on vlasnik.

Maksuti i Joshua

Maksuti i Joshua

Također, redovno gledam značajne nogometne utakmice širom Evrope. Dobro poznajem i u kontaktu sam i sa našim bivšim reprezentativcem Ervinom Zukanovićem. Zanima me i boks. Posmatrao sam nekoliko najboljih svjetskih mečeva posljednjih godina i imao sam priliku upoznati i družiti se sa jednim od najboljih boksera današnjice Anthonyom Joshuom – kaže na kraju Sado.

 

Zanimljivosti

Uspjeh Nihada Mameledžije, jednog od najboljih bh. kuhara: U Saudijskoj Arabiji otvoren restoran sa njegovim imenom i bosanskom kuhinjom

Published

on

Uspjeh Nihada Mameledžije, jednog od najboljih bh. kuhara: U Saudijskoj Arabiji otvoren restoran sa njegovim imenom i bosanskom kuhinjom

Prave bosanske specijalitete, i to po tradicionalnoj recepturi, sada je moguće pojesti i u dalekoj Saudijskoj Arabiji.

Glavni krivac za to je jedan od najboljih bosanskohercegovačkih kuhara Nihad Mameledžija koji je već nekoliko mjeseci stanovnik Al Hofufa, najvećeg grada u oazi Hasi u istočnom dijelu Saudijske Arabije.

Veliko priznanje

Al Hofuf ima mnogo toga za ponuditi posjetiocima. Ovaj grad nudi prekrasne pustinjske krajolike, bogatu historiju i kulturu, kao i predivne parkove i vrtove, a jučer je u njemu počeo sa radom restoran „Chef Nihad“.

Tokom svoje karijere Nihad Mameledžija proputovao je mnogo zemalja, isprobao raznovrsna jela. Kuhao za brojne narode, a sada je kao kruna višedecenijskog rada došao restoran koji nosi njegovo ime.

– Ovo je stvarno veliko priznanje. Arapski investitori odlučili su restoran nazvati mojim imenom. Prvobitna ideja je bila da se zove „Restoran Slow Fusion“, ali su ga na kraju nazvali po meni i u budućnosti eventualno planiraju pokrenuti lanac restorana sa tim brendom, po uzoru na poznate chefove Nusreta Gokcea, Buraka Ozdemira, Jamieja Olivera…

U visokoj gastronomiji je sada trend da se restorani nazivaju imenima chefova i zaista mi je u neku ruku bilo drago na tom prijedlogu, a sa druge strane znao sam kakvu to odgovornost nosi – kaže na početku razgovora Mameledžija.

Nihad je u Saudijsku Arabiju došao na kraći period i nije imao namjeru da se duže zadržava.

Fine dining

– Nisam imao velike planove, ali ponuda koju sam dobio od investitora jednostavno se nije mogla odbiti. Prihvatio sam i vidjet ćemo sad kako će se ta cijela priča odvijati. Restoran smo otvorili 1. oktobra. Prvobitna ideja investitora je bila da to bude gril restoran sa sarajevskim ćevapima kao glavnim proizvodom. No, nakon moje prezentacije cjelokupne bh. kuhinje, ali i dijela balkanskih i mediteranskih specijaliteta, odlučeno je da to bude bosanski-balkanski-mediteranski fine dining.

Jedno od jela koje ih je najviše oduševilo je naš kralj svih pita burek. Arapi jako vole rižu i to basmati i jasmin rižu koje su dvije popularne vrste dugog zrna. Posebno vole biryani i kabsu. To su njihova glavna jela, a, naravno, vole gril. Regija u kojoj se nalazi Al Hofuf dugo je bila pod Osmanskim carstvom tako da vole i tursku kuhinju i dobro prolaze naša jela “na kašiku“, kao što su bamija, sitni ćevap i tarhana – govori Mameledžija.

Arapi vole luksuz, tako da su svi restorani velikih kvadratura i troši se mnogo novca na enterijer u kojem dominira zlato i mermer.

– Vodi se računa u svakom detalju. Same kuhinje su dobro opremljene sa modernom i najnovijom opremom. Veliki izazov ovog posla i samog restorana je kako kreirati jela koja se sviđaju Arapima, jer su oni ljudi sa specifičnim okusima, navikama i željama. To određuje i samu uspješnost restorana. Generalno restorana ima puno, skoro na svakom koraku, i skoro svih svjetskih kuhinja.

Osam nacija

Otvaraju se i zatvaraju, kao i svugdje u svijetu. Neki su uspješni, neki ne i vrlo brzo se zatvaraju nakon samog otvaranja. Još jedan od izazova sa kojima sam se susreo je i radna snaga, koja je problem širom svijeta. U mojoj kuhinji, pored bosanske, imamo još osam nacija. Tu su radnici iz Tunisa, Egipta, Šri Lanke, Indije, Bangladeša, Maroka, Nepala i Kenije. Kuhanje je jedna visoka filozofija, nije baš lako sabrati sve tajne u dvije rečenice. Kada se kuha na visokom nivou, mora se paziti na svaki i najmanji detalj. Da finalni produkt bude ukusan, ali da to i na tanjiru lijepo izgleda – ističe jedan od najboljih bh. kuhara.

Nihadu nedostaje Sarajevo, i, kako kaže, kada čovjek proputuje svijetom shvati zašto svi vole svoju rodnu grudu.

– Saudijska Arabija je lijepa, ali nigdje nema Bosne… AL Hofufu i regija Al Ahsa u kojoj se nalazi je u stvari najveća oaza u Saudijskoj Arabiji. Ima velike zalihe vode pod zemljom, veliki je proizvođač hurmi i zadnje uporište Osmanskog carstva na Arapskom poluotoku.

U blizini je Dammama i Khobara, poznatih gradova u kojima je sjedište naftnog giganta Saudi Aramco, jedne od najuspješnijih svjetskih kompanija. Temperature i klima su nešto na što treba vremena da se čovjek navikne. Zima je jako ugodna sa 30 stepeni Celzijusovih, a cijelo ljeto temperature su oko 50 stepeni – kaže Mameledžija.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending