Istraživanja su pokazala da fleksitarijanci, kojima meso nije primarna namirnica u ishrani, žive u prosjeku 3,6 godina duže od onih koji meso jedu nekoliko puta sedmično. Ova ishrana čuva zdravlje, pa oni koji praktikuju ovaj režim ishrane imaju 15 posto manji rizik da obole od srčanih bolesti i dijabetesa.

Ukoliko tražite zdrav način ishrane koji ne uključuje brojanje kalorija, super stroga pravila i omogućava vam da s vremena na vrijeme uživate u mesu – ne tražite dalje od fleksitarijanske dijete.

U svojoj najjednostavnijoj definiciji, fleksitarijanska dijeta je kombinacija riječi “fleksibilna” i “vegetarijanska”. To je spoj između potpunog vegana i vegetarijanca sa mogućnošću da ponekad uživa u životinjskim proizvodima.

 Šta treba znati o fleksitarijsnskoj dijeti?

Poznata dijetetičarka i doktorica medicinskih nauka Kate Patton iz Clevelanda objašnjava detalje ove sve popularnije dijete.

Fleksitarijanska dijeta je u SAD-u navedena kao druga najbolja dijeta (odmah iza mediteranske dijete). Visoko je rangirana zbog svoje jednostavnosti i zdravih karakteristika.

Fleksitarijanska dijeta u suštini je fleksibilna alternativa vegetarijanstvu. Dakle, i dalje se fokusirate na voće i povrće, integralne žitarice, mahunarke i orahe, ali povremeno i dalje možete uživati u mesu.

Dakle, ako vam se vegetarijanstvo nikada nije u potpunosti dopalo jer volite zagristi u sočan hamburger, fleksitarijanska dijeta bi mogla biti baš za vas.

Ipak, vrijedi napomenuti da se ova dijeta fokusira na smanjenje ukupne potrošnje mesa.

• Mislim da ljude ova dijeta privlači jer možete biti malo fleksibilniji u ishrani. Većina dijeta podrazumijeva početak i kraj, i kilogrami se mogu vratiti, ali fleksitarijanska dijeta veliki naglasak stavlja na prehranu koja se uglavnom zasniva na biljkama, koja se uvijek preporučuje za dugotrajno mršavljenje – objašnjava doktorica Patton.

 Tri ključna koraka

Kao što ime govori, ova dijeta je fleksibilna, ali postoje pravila o tome koliko mesa trebate jesti. Ovisno o vašoj predanosti, mogli biste konzumirati između 300 i 800 grama mesa sedmično dok pratite ovaj način ishrane.

Postoje tri osnovne faze fleksitarijanske ishrane kada je u pitanju smanjenje unosa mesa:

FAZA 1: Kada neko tek počinje sa fleksitarijanskom dijetom, preporučuje se da se odrekne mesa na dva dana u sedmici. U početnoj fazi, trebalo bi da zadržite ukupnu potrošnju mesa na najviše 300 grama sedmično za pet dana tokom kojih ćete ga jesti.

FAZA 2: Dok traje dijeta, pokušajte se navići da jedete više voća i povrća. Fokusirajte se na potpunu vegetarijansku ishranu tri do četiri dana u sedmici. Ne konzumirajte više od 500 grama mesa tokom ostatka sedmice.

FAZA 3: Slijedite vegetarijansku ishranu pet do sedam dana u sedmici. Dva dana dok konzumirate meso nemojte ga jesti više od 250 grama mesa.

 Koje meso smijete jesti

Upamtite, opšti cilj fleksitarijanske dijete je jesti više hranjive biljne hrane i manje mesa. Kada meso uvrstite u svoju ishranu, neka to bude govedina, piletina ili puretina iz organskog uzgoja. I uvijek birajte meso koje nije masno kako biste smanjili unos životinjske masti.

Budući da fleksitarijanska ishrana nije krajnje veganska ili vegetarijanska, možete sami odlučiti želite li uvrstiti ribu.

• Što se tiče proteina, vaš glavni fokus trebao bi biti na tome da većinu proteina dobijete iz biljaka umjesto iz životinjskih proizvoda – kaže Patton.

 Koje su prednosti fleksitarijanske dijete?

Dijetetičari će uvijek preporučiti način prehrane koji se fokusira na voće i povrće. Fleksitarijanska dijeta čini upravo to. Zbog toga ovaj stil ishrane ima nekoliko prednosti, uključujući:

Smanjen rizik od srčanih oboljenja

Gubitak težine

Smanjen rizik od dijabetesa tipa 2

Može pomoći i u sprječavanju raka

Dobro je i za okoliš jer smanjujete potrošnju mesa

 Šta dodati u korpu za kupovinu?

Fleksitarijanska dijeta je inkluzivna, ali želite igraničiti životinjske proteine (uključujući plodove mora) i preprađenu hranu i pića. Evo šta trebate dodati u korpu za kupovinu:

Voće

Povrće

Biljne protein (pasulj, leća, tofu)

Cjelovite žitarice (smeđa riža, zob, ječam, kvinoja)

Biljno mlijeko

Mliječni proizvodi (sir, jogurt)

Orašasti plodovi, maslaci or orašastih plodova, sjemenke I zdrave masti

Ulje, začinsko bilje i začini

Ograničite unos:

Mesa i peradi (nemasni komadi govedine, pileća prsa, pureća prsa)

Riba (losos, tilapija, bakalar, škampi)

Namirnice s dodanim šećerima ili rafinisanim ugljikohidratima. (Najportal)