Zanimljivosti

Postoji određeno doba dana kada su ljudi najumorniji: KADA JE NAJOPASNIJE UPRAVLJATI VOZILOM?

Published

1 godina

19/03/2023

Počnete li zijevati dok ste za volanom, ispravite se na sjedištu i usredotočite pažnju na saobraćaj jer čak i najmanji mikrosan može prouzrokovati fatalnu nesreću. Svake godine stotine ljudi izgube život u saobraćaju na taj način.

Mikrosan je veoma kratko razdoblje sna koje se mjeri u sekundama, tvrde stručnjaci. Ako vozite 100 kilometara na sat i zatvorite oči na samo dvije sekunde, proći ćete naslijepo 56 metara, poručuje njemačka agencija za inspekciju sigurnosti, TÜV.

Sklapaju li vam se oči, a glava klone i potom se naglo trznete.. ako ste iskusili nešto od toga, vjerovatno ste već bili u mikrosnu. Važno je obratiti pažnju na znakove koje vam šalje tijelo da biste izbjegli to stanje koje na cesti može biti opasno po život. Znakovi upozorenja su često zijevanje, trljanje očiju, iznenadna drhtavica ili učestalo vrpoljenje na sjedištu.

Stručnjaci upozoravaju da su to posljednji znakovi nakon kojih biste se trebali zaustaviti i odrijemati prije nego nastavite s vožnjom. Preporuka je uzeti pauzu od 10 do 20 minuta. Rizik od mikrosna je veći kada vozite u vrijeme koje nije u skladu s bioritmom vašeg tijela.

Ljudi su biološki najumorniji između dva i pet sati ujutro te oko dva sata popodne. To razdoblje umora ipak ne vrijedi jednako za sve ljude te je zato važno poznavati vlastiti bioritam i ne upravljati vozilom kada osjetite umor. Neki ljudi se osjećaju umornije navečer, a nekima ujutro treba više vremena da se razbude.

Ranoranioci koji lako ustaju iz kreveta i od jutra se osjećaju odmorno i energično, najčešće budu pospaniji popodne i navečer. Takvima se preporučuje da popodne odu u šetnju kako bi bili na svježem zraku prije nego što krenu voziti.

S druge strane, noćnim pticama se teže razbuditi ujutro, ali osjećaju više energije popodne. Ako ste u ovoj skupini, osigurajte si ujutro dovoljno vremena da se razbudite kako biste bili oprezniji i bistriji kada sjednete za volan. I oni koji svakodnevno putuju na posao izloženi su riziku od mikrosna. Svako jutro upravljaju vozilom nedugo nakon što su se probudili i opet na kraju radnog dana.

Smatra se da je nivo koncentracije i opreza veoma niska kada se ljudi vraćaju s posla i to je jedno od najgorih razdoblja za upravljanje vozilom. Statistike iz Njemačke ukazuju na to da se većina nesreća prouzrokovana umorom događa između šest i osam ujutro te između dva i četiri popodne. Procjenjuje se da u SAD-u godišnje pogine oko 600 ljudi jer voze preumorni.

Bez obzira na to koje je doba dana, umor je problem koji treba ozbiljno shvatiti. Umor smanjuje razinu koncentracije, ali i mogućnost brze reakcije. Uz to, važno je zapamtiti da vozači generalno često precjenjuju svoje mogućnosti. (Naj portal)

Tagovi:ranoranilac san volanm

Sljedeća vijest

Kako prepoznati da li je dijete gladno, sretno, uznemireno, naduto, želi li se igrati ili da ga mazite: POGLEDAJTE BEBINE SIGNALE KOMUMINAKCIJE

Predhodna vijest

Vic: SVEKRVA NAREĐUJE, FATA JE SLUŠA

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

8 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.