Papudžijski zanat je 200-godišnja tradicija porodice Kalajdžisalihović iz Sarajeva, u kojoj se tradicija stoljećima prenosi sa oca na sina. Još od 1822. godine tradicija proizvodnje sarajevskih papuča se nije promijenila te se proces proizvodnje još uvijek obavlja ručno, svaki par papuča posebno, od krojenja, preko veza do finalnog proizvoda.
Zaštitni znak porodice Kalajdžisalihović su čuvene sarajevske papuče “paun”. Ono što je zanimljivo za ove papuče je priča o njihovom nastanku. Zovu se sarajevske papuče i njihova priča je vezana za tradiciju Sarajeva.
“Kada bi snaha došla u kuću, njena svekrva bi joj poklonila te papuče i nosila bi ih samo u nekim specijalnim okolnostima kao što su Bajram, rođenje djece, mevludi – kazuje mladi zanatlija Muhamed Kalajdžisalihović, koji je zanat naslijedio od svog oca.
Dezeni na njima su unikatni i imaju određenu geometriju koja mora da se ispoštuje.
“Dezen smo našli kada smo čistili neke stare sehare u staroj radionici. Tada smo naišli na par papuča koje su pripadale mojoj pranani”, priča Kalajdžisalihović priču o historiji sarajevskih papuča.
Kako kaže, na tim papučama je bio taj vez, ali današnje papuče se od prvobitnih razlikuju samo po načinu izrade, oblikom i materijalom su iste.
Porodična tradicija izrade tradicionlanih papuča seže u davnu 1822. godinu, kada se u tefterima sarajevskog saračkog esnafa, koji su pohranjeni u Historijskom arhivu Sarajeva, spominje porodica Kalajdžisalihović, a Muhameda smo pitali koliki je zapravo značaj ovog zanata u tradiciji BiH.
“Nezahvalno je govoriti o važnosti nečega čime se bavimo, ali da papuče imaju svoje mjesto u kulturnoj tradiciji naroda u BiH – imaju. Posebice je to izraženo u urbanim sredinama, gdje skoro svaki grad ima neke ‘svoje’ papuče. Sarajevska papuča je oficijelno i dio narodne nošnje u BiH, jer je riječ o potpuno autohtonom modelu i proizvodu, koji posjeduje i geografsku oznaku kvaliteta”, navodi on.
Kalajdžisalihovići svaki par papuča izrađuju ručno te pri izradi ne koriste hemikalije koje se koriste u većim tvornicama kako bi se koža lakše oblikovala. Dodaje da njegova porodica posjeduje jednu takvu oznaku:
“Naše proizvode radimo na tradicionalan način, to znači da je za proizvodnju potrebno više vremena, ali da je jedan takav završen proizvod napravljen u potpunosti od prirodnih materijala, bez ikakvih (štetnih ili ne) hemijskih sredstava, kako omekšivača kože, tako i učvršćivača i drugih hemikalija.”
U sve modele papuča utkano je bogato kulturno nasljeđe, a proizvodi se rade isključivo ručno i tradicionalnim tehnikama.
“Naši stalni modeli su prvenstveno historijsko i porodično nasljeđe, a pored toga dostupni su i neki moderniji oblici, sve u zavisnosti od mogućnosti izrade i potreba tržišta, te trenutnih trendova”, pripovijeda Muhamed.
Ovaj mladi čovjek, izrađujući sarajevske, ali i druge modele papuča, čuva porodičnu tradiciju prenošenja zanata s koljena na koljeno. Tamo gdje nema muških potomaka da nastave ono što su njihovi preci započeli, zanati se gase, izumiru, jer se mladi ljudi koji ne nasljeđuju zanat iz porodice malo interesuju za stare zanate, te smo Mehmeda pitali o njihovoj budućnosti u BiH.
“Nije pravilo da se zanati prenose s oca na sina. Bilo kojim zanatom se može baviti ko god želi i gdje god želi. No međutim, ne može niko kriviti mlade ljude koji se ne odlučuju na taj korak jer u tome prvenstveno ne vide perspektivu. Zanati se na našem podneblju prenose s oca na sina jer niko neće njima da se bavi, niko u njima ne vidi perspektivu”, priča on.
Brojni su modeli papuča koje se mogu naći u radnji Kalajdžisalihovića, a ova stara sarajevska porodica od prošlosti želi oteti od zaborava i nanule s topucima, opjevane u stihovima Nedžada Salkovića, jednog od najpoznatijih bh. izvođača sevdalinki.
“Drveni dijelovi se tešu od sirove bukovine ručno bradvom i sjekirom, a gornji dio se radi od kravlje kože. Nanule s topucima su dio tradicije i bile su neizostavan dio naših dvorišta i avlija. Danas nemaju neku funkcionalnu vrijednost, ali su dio naše tradicije i to treba pokazati”, ponosan je jedini papudžija u BiH. (Naj portal)
PROČITAJTE I OVO:
https://najportal.ba/kovac-sa-drine-majka-mu-iz-sela-kovaci-zena-se-preziva-kovac-a-njega-zovu-zigo-kovac/
