Pratite nas

Zdravlje i ljepota

Poslije api terapije organizam se podmlađije i dovodi u ravnotežu: SPAVAJTE NA KOŠNICAMA ILI U SIJENU

Published

on

Brojna svjetska naučna istraživanja pokazala su da pčelari žive znatno duže u odnosu na svoje vršnjake koji ne borave pored pčela, a o benefitima meda i ostalih pčelinjih proizvoda, kao i o pozitivnom učinku pčela na ljudski organizam, pišu mnogi časopisi.

To je doprinijelo razvoju nove grane turizma, koja se zove api-turizam. Nastao je u Sloveniji 2016. godine, nakon što je vlada te zemlje, na prijedlog Pčelarskog saveza, prva usvojila strategiju integrisanja pčelarstva i turizma.

Nakon godinu dana, ovaj turizam počeo je da se uvodi i u Hrvatskoj, BiH, Grčkoj, SAD, Srbiji… U BiH, oba entiteta tokom zadnjih pet godina registrovano je desetak api komora: Visoko, Bihać, Brčko, Tuzla, Zvornik, Gradiška, Prijedor…..

“Gosti se oporavljaju, liječe i odmaraju boravkom u pčelinjoj mikroklimi. Sa liječenjem u prostoru sa pčelama, u takozvanim api-komorama, upoznao sam se tokom boravka u Ukrajini. Za tu vrstu terapije, koja se u Ukrajini primjenjuje kao segment ruralnog i zdravstvenog turizma, prošao sam obuku i dobio sertifikat, sa željom da tako nešto zaživi i kod nas”, priča Jozef Gašparovski, pčelar sa 156 košnica, predsjednik Centra za organsku proizvodnju u Selenči, selu u opštini Bač. (Srbija)

Kako kaže, prije osam godina je napravio prvu drvenu kućicu sa četiri košnice. Tvrdi da odmaranje u njoj, ležeći u pčelinjem biopolju, ljudi mnogu da se oslobode stresa i aritmije, ali i da stabilizuju krvni pritisak uz dovođenja organizma u ravnotežu.

“Dvije doktorice medicinskih nauka iz Slovačke su, prema programu za ruske kosmonaute, u Bačkom Novom Selu ispitivale zdravstveno stanje ljudi prije ulaska u tu kućicu i posle izlaska iz nje. Utvrdile su da svi ljudski organi poslije ove terapije rade za više od 20 odsto bolje”, tvrdi Gašparovski..

On je prije dvije godine na košnicama podigao jednu veću drvenu “komoru”, u kojoj se oni sa respiratornim smetnjama, ali i migrenom, alergijama i depresijom, podvrgavaju inhalaciji u pčelinjem energetskom polju.
“Udiše se mješavina svega što pčela iz prirode unese u košnicu, a što dezinfikuje vazduh oko pčelinjaka i podiže imuni sistem”, objašnjava Gašparovski i dodaje da je za potpuni efekat potreban višednevni boravak u pčelinjoj auri.

Boravak blizu pčelinjaka ima ljekoviti učinak zbog etarskih isparenja meda, propolisa, polena i perge koje blagorodno utiču na čovjeka, dok sam zvuk zujanja pčela doprinosi opuštanju uma i tijela.

U Kaliforniji već ima nekoliko api-centara koji gostima, osim pčelarskog iskustva, nude set uživanja i odmaranja u spa centrima koji su okruženi aerosolom košnica.

Osim masaža sa medom i drugih tretmana za zdravje i ljepotu sa pčelinjim proizvodima, ovi specijalizovani rančevi nude boravak u api komorama, koje su ekvivalent života u pčelinjaku i gdje ljudi udišu vazduh iz košnice koji je bogat bioaktivnim jedinjenjima. (Naj portal)

Zdravlje i ljepota

Proglašeno najbolje suho meso na svijetu, među deset najboljih je i ono iz BiH

Published

on

Proglašeno najbolje suho meso na svijetu, među deset najboljih je i ono iz BiH

Popularni gastro vodič Taste Atlas nedavno je objavio popis najbolje ocijenjenih suhih mjesta na svijetu.

Prva tri mjesta zauzele su različite varijante španske šunke Jamon Iberico ili Iberski pršut. Riječ je o sušenom svinjskom butu proizvedenom u Španjolskoj i Portugalu, na Iberijskom poluotoku.

Smatra se glavnim jelom i portugalske i španske kuhinje. Podvrste zavise od vrste svinje od koje se prave.
U top 10 su i italijanski Prosciutto di Parma i Prosciutto di San Daniele kao i portugalski Presunto do Alente.

U top deset se našlo i suho meso iz Bosne i Hercegovini, kao i pršut iz Crne Gore.

Za meso iz naše zemlje navodi se da je to specijalitet koji se pravi soljenjem, sušenjem i dimljenjem govedine na hrastovoj vatri. Meso ne bi trebalo da bude previše suho, a za pravilno pripremanje jela potrebna je posebna vještina i znanja

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending