Ako se dosad niste susreli s pojmom, spirulina je vrsta modrozelene alge koju mnogi uzimaju kao dodatak prehrani zbog niza pozitivnih učinaka koji ovaj biser mora ima na ljudsko zdravlje. Ona je samo jedna iz porodice algi, no hranjiva svojstva ove vrste pravo su čudo prirode. Upravo stoga, pravo je čudo što su modrozelene alge, s obzirom na njihova ljekovita i nutritivna svojstva, još uvijek slabo iskorištene u primjeni, pogotovo kada se zna koliko daleko u istoriju seže njihova primjena.

Modrozelene alge jedne su od najstarijih stanovnika naše planete; starost im se procjenjuje na tri milijarde godina. Njihovi prvi fosili pronađeni su u Dolomitima, a istraživanjima je potvrđeno da su stari 2,6 milijardi godina. One su prokariotski, autotrofni i fotosintetski organizmi, što znači da procesom fotosinteze mogu sami proizvoditi kisik i organsku tvar.

Prije čak 4000 godina kineski travari koristili su modrozelene alge za liječenje različitih bolesti. Maye i Asteci konzumirali su ih u svakodnevnoj prehrani, a danas su dio gastronomske ponude u azijskoj kuhinji, a tim putem polako dolaze i k nama.

Pojavom moderne medicine i novih lijekova, skrenula se pažnja s prevencije pa su tako u zapadnim civilizacijama većinom zaboravili na sve blagodati modrozelenih algi, dok se na istoku, ali i u slabije razvijenim zemljama one i dalje konzumiraju.

Posebnu pažnju naučnika i nutricionista, privukla je spirulina, nitasta višestanična alga, spiralnog oblika, koja živi u tropskim i suptropskim jezerima s visokom pH vrijednošću i visokim koncentracijama karbonata i bikarbonata.

U nastavku saznajte zašto spirulinu morate uključiti u prehranu:

1. Spirulina ima izvrstan sastav

Zbog njezinog vrhunskog sastava, spirulinu mnogi nazivaju „najisplativijom, najhranjivijom i najcjelovitijom hranu na planetu“ – sadrži proteinski kompleks koji je 95% iskoristiv u ljudskom organizmu, sve esencijalne aminokiseline u pravilnom omjeru, vitamine B kompleksa: tiamin, riboflavin, nikotinamid, piridoksin, folnu kiselinu; glikolipide i sulfanolipide, cijeli niz ostalih vitamina, preko 2000 enzima. Sadrži i pigmente kao što su klorofil, ksantofil, ehinenon i druge.

Posebno je bogata željezom i magnezijem, ali i drugim mineralima, kao što su kalcij, krom, bakar, kalij, mangan, fosfor, selen, cink i natrij.

Spirulina je jedini organizam koji je bogat fikocijaninom koji ima snažno imunostimulacijsko i antikancerogeno djelovanje tako što „popravlja“ grešku u DNA izazvanu radijacijom ili „otrovima“ iz okoliša u kojem živimo, što je i potvrđeno na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard.

Spirulina sadrži i 17 različitih beta-karotenoida, više koncentriranih nego u drugim biljnim izvorima. Osim beta karotena, koncentracijom se ističu zeaksantin i beta kriptoksantin. Prvi je snažan antioksidans koji djeluje zaštitno na narvni sistem, mozak i oči, a drugi, derivat beta-karotena ima veliki utjecaj na smanjenje rizika od dobivanja reumatskog artritisa. Mnogi nutricionisti se slažu kako utječe na smanjenje prekomjerne tjelesne težine, bez obzira uzima li se uz obrok ili kao zamjena za njega.

Sušena spirulina, kakva dolazi do nas potrošača, sadrži 60% (51-71%) proteina. Sadrži esencijalne aminokiseline, s reduciranim količinama metionina, cisteina i lisina u usporedbi s izvorima kao što su meso, mlijeko i jaja.

Gubitak viška kilograma

Gubitak kilograma se događa ukoliko je osoba u kalorijskom deficitu. Budući da je spirulina visokovrijedna namirnica, a s niskom kalorijskom vrijednošću, njezina konzumacija doprinosi gubitku viška kilograma.

Potvrdila je to i studija koju su proveli Miczke i suradnici, a koja je pokazala da redovna konzumacija spiruline u trajanju od 3 mjeseca doprinosi smanjenju tjelesne težine i indeksa tjelesne mase.

 Kontrola dijabetesa

Spirulina pokazuje sjajne rezultate u regulaciji simptoma dijabetesa. Studija koju su proveli Huang i saradnici pokazala je da spirulina značajno snižava razinu glukoze u periodu nakon dužeg izostanka unosa hrane. Upravo je povišena razina glukoze u tom periodu čest problem kod osoba s dijabetesom tipa 1 i 2.

Snižava holesterol

Ekstrakt spiruline može pozitivno utjecati na snižavanje holesterola. Studija koju su proveli Serban i sur. pokazala je da redovno uzimanje spiruline može pozitivno utjecati na razine lipida u krvi.

U njihovoj studiji, potvrđeno je da spirulina značajno snižava „loš“ LDL holesterol, a istovremeno podiže „dobar“ HDL holesterol. Potvrđeno je da uzimanje 1 grama spiruline svakodnevno smanjuje ukupni kolesterol nakon 3 mjeseca uzimanja.

 Snižava krvni pritisak

Miczke je pokazao u svojoj studiji i da spirulina može pozitivno utjecati na sniženje i regulaciju krvnog pritiska. Studija provedena 2013. godina pokazala je da 3-mjesečno redovno uzimanje spiruline snižava krvni pritisak kod osoba koje su pretile i imaju zabilježenu hipertenziju.

 Smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti

Povišen krvni pritisak i holesterol prvi su faktori rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Budući da je spirulina potvrđeno učinkovita za snižavanje oba ta faktora rizika, može je se svrstati među namirnice koje imaju pozitivan utjecaj na srčano zdravlje.

Uz to, spirulina ima i antiupalna svojstva što dodatno doprinosi zdravlju srca.

 Ubrzava metabolizam

Ubrzan metabolizam osoba doživljava kao dodatnu ili pojačanu razinu energije, ali u konačnici znači i veću potrošnju kalorija. Studija koju su proveli Mazokopakis i sur.  pokazala je da uzimanje 6g spiruline na dan ima pozitivne metaboličke učinke, uz doprinos gubitku kilograma.

 Smanjuje simptome alergije

Studija koju su proveli Sayin i sur. pokazala je da spirulina može imati pozitivan utjecaj na alergijski rinitis, odnosno simptomatski poremećaj nosne sluznice koji se javlja nakon dodira s alergenima iz okoline.

Spirulina može smanjiti upale nosne sluznice i sniziti razinu histamina u krvi te smanjiti simptome alergijskog rinitisa poput kihanja, curenja nosa i otečenosti nosne sluznice.

Ima antitoksično djelovanje

U nekim dijelovima svijeta, zagađenje je na puno višoj razini nego kod nas: zagađena je voda, ali i zrak. Studija koju su proveli Martinez-Galero i saradnici potvrdila je da spirulina ima antitoksično djelovanje i može se suprotstaviti zagađivačima u tijelu, uključujući arsen, fluorid, željezo, olovo i živu.

 Podržava mentalno zdravlje

Studija koju je proveo Demelash istaknula je da spirulina može imati pozitivan utjecaj na poremećaje raspoloženja. Naime, spirulina je dobar izvor triptofana, aminokiseline koja supomaže proizvodnju serotonina, a upravo serotonin igra ključnu ulogu u regulaciji mentalnog zdravlja.

Osobe koje imaju različite mentalne poremećaje, poput depresije ili anksioznosti imaju snižene razine serotonina. No, za ovu tezu još uvije nedostaje dovoljno kliničkih studija za potvrdu.

Kako spirulinu uključiti u prehranu?

Spirulina je dostupna u obliku praha ili tableta. Ako je u obliku praha možete je:

Dodati u smoothie

Posuti po salati ili dodati u supu

Pomiješatiu u zdrave poslastice poput energetskih kuglica

Dodati u voćni sok. (Najportal)