Pratite nas

Zanimljivosti

Pogledajte najblesavije lažne vijesti u 2023. godini: MONTAŽA PLESA ZELENSKOG, BAJDEN SA PELENOM (FOTO/VIDEO)

Published

on

U 2023. godini bilo je mnogo lažnih vijesti, posebno u vezi ratova i kriza koji raspaljuju emocije. Ali bilo je i bizarnih krivotvorina. Tim DW odabrao je neke posebno otkačene lažnjake.

Ne, ovaj video ne prikazuje Volodimira Zelenskog kako pleše trbušni ples. Od početka rata u Ukrajini kružilo je mnogo lažnih informacija sa obje strane. Sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski često je meta lažnih vijesti.

Kao u ovom slučaju: ovaj video navodno prikazuje Zelenskog kako pleše uz ritmove trbušnog plesa u pripijenom zlatnom kostimu.

Istraživanje DW pokazuje: Video je takozvani “deepfake” u kojem je predsjednikovo lice računarskom tehnikom postavljeno na tijelo plesačice.

Ne, Švedska ne organizuje turnir u seksualnim sportovima
U julu je svijet obišla bizarna tvrdnja da je Švedska seks proglasila sportom i da organizuje turnir u seksu – a o tome su izvijestili i brojni međunarodni mediji, uključujući Times of India, jedne od najuglednijih indijskih novina. Jedan izvještaj kaže da su učesnici „turnira“ morali da imaju seksualne odnose po šest sat dnevno kako bi se odredio pobjednik.

Ova tvrdnja je lažna, kao što pokazuje istraživanje DW: Geteborgs-Posten, jedna od najvećih švedskih dnevnih novina, izvijestio je da je švedski vlasnik nekoliko striptiz klubova po imenu Dragan Bratić zatražio da se seks klasifikuje. Međutim, švedski sportski savez je još u maju odbio ovu prijavu, potvrđeno je za DW.

Ne, viralna fotografija korišćenih kondoma koji se čiste i prodaju kao novi nije iz Kenije
Jedna objava prikazuje desetine fotografija nečega što izgleda kao korišćeni kondom. U nekoliko objava na Fejsbuku početkom godine pisalo je da je šest studenata iz Kenije uhapšeno jer su čistili upotrebljavane kondome i prodavali ih kao nove.

Tvrdnja je lažna, kao što pokazuje retroaktivna pretraga slike, tehnika kojom se može ustanoviti kada i gde je neka fotografija prvi put objavljena. Prema izvještaju iz 2020, gotovo 324.000 iskorišćenih kondoma zapravo je očišćeno i preprodato u Vijetnamu. I to je radila mala fabrika.

Ne, rendgenski snimak ne pokazuje živu bubašvabu u grudima
„U državnoj bolnici u Keniji pacijent je snimljen rendgenom i rečeno mu je da mu je živa bubašvaba u grudima“, napisali su razni korisnici Fejsbuka u maju, objavljujući navodnu rendgensku sliku.

Ali slika je napravljena u fotošopu, kao što pokazuje obrnuto pretraživanje slika. To pokazuje da je originalni rendgenski snimak objavljen na jednoj radiološkoj veb stranici – i na njemu se ne vidi bubašvaba.

Ne, Džo Bajden nije nosio pelene na ovoj fotografiji
Američki predsjednik Džo Bajden ima 81 godinu – i opet se tvrdi da je prestar za svoju dužnost. U junu nekim je zemljama kružila navodna fotografija na kojoj kleči na podu s pelenom koja mu viri iz pantalona.

Ali slika je manipulisana, kao što pokazuje pretraživanje izvora slika. Zapravo, Bajden je pao na ceremoniji u Akademiji američkih vazduhoplovnih snaga u junu – ali brojni video zapisi i fotografije pada pokazuju da nije nosio pelenu. Materijal je montiran.

Ne, nema dokaza da je američki avion izgubljen 1955. ponovno izronio nakon 37 godina
Avion je poletio iz Njujorka 1955, izgubio se – i sletio 37 godina kasnije u Majami na Floridi, navodi se u viralnoj objavi na Fejsbuku. Za ovu tvrdnju nema dokaza, pokazuje istraživanje Frans presa.

Ne postoje podaci američkih vlasti da je avion koji je poletio iz Njujorka 1955. nakon toga izgubljen. Osim toga, priču su prvobitno objavili američki tabloidi poznati po objavljivanju izmišljenog sadržaja.

Ne, podmornica Titan nije pronađena prazna
Ovaj tragični događaj obišao je svijet: 18. juna petoro ljudi s firmom “OceanGate” krenulo je mini podmornicom u posjetu Titaniku koji je potonuo 1912. godine. Ali ubrzo je prekinuta veza s putnicima i spasilački timovi pokušali su da pronađu podmornicu.

O tome se brzo raspisao cijeli svijet, a oglasili su se i brojni korisnici na društvenim mrežama: Navodni snimak CNN-a postao je viralan. „Pronađena nestala podmornica je prazna“, pisalo je. Ali ovo je bila lažna vijest, pokazuje naše istraživanje.

Ako bolje pogledate snimak navodnog CNN-ovog članka, primjetićete da nema trenutni dizajn ovog njuz kanala već stari izgled CNN-a crvenom bojom, dok je trenutni dizajn crn. Osim toga, navodna naslovna fotografija lažnog članka ne prikazuje podmornicu „Titan“, već podmornicu pod nazivom „Cyclops 1“.

Ne, Dizni nije uklonio Pepeljugin dvorac
Lažne vijesti o Dizniju godinama su vrlo popularne. U novembru je jedna onlajn-stranica izvijestila da je tematski park Disney World u Orlandu na Floridi u jednoj noći uklonio poznati Pepeljugin ružičasti dvorac. Ova tvrdnja takođe je podijeljena u videu na TikToku i pogledana je više od milion puta.

Članak i video su satira, što pokazuje pogled na impresum onlajn-stranice. Osim toga, aktuelne fotografije iz lunaparka pokazuju da dvorac, obilježje parka, još uvijek stoji. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending