Pratite nas

Dijaspora

Petnaestogodišnji Amel opčinjen pločama: NAKON BEŠLIĆA, KOLEKCIJOM ŠOKIRAO I FERIDA AVDIĆA

Published

on

Petnaestogodišnji Amel, rodom iz Jablanice, strastveni je ljubitelj gramofonskih ploča. Gramofonske ploče se već decenijama ne štampaju, ne izdaju, barem kada je riječ o BiH, ali su ponovo postale aktuelne u Evropi. I dok mnogi njegovi vršnjaci i ne znaju šta je velika (LP) ploča ili mala (singl) ploča, Amel je istinski zaljubljenik u „Vinyl“.

Amel, tako putuje s koncerta na koncert i traži kontakt sa pjevačima, doduše starije generacije pjevača, koji su njihove najveće hitove objavljivali na pločama. Poslije Halida Bešlića koji je istinski bio pozitivno iznenađen kolekcijom njegovih ploča, koje je posjedovao Amel, na red je došao Ferid Avdić.

– Moj otac je „kriv“ za sve ovo. On je u svojoj fonoteci imao neke ploče, a ja kada sam to otkrio postao sam opčinjen pločama. Ni CD niti bilo koja druga platforma na kojima se mogu skinuti nove pjesme me ne fasciniraju kao ploče. Onda sam i sam počeo da ih kupujem, dobijam na poklon. Mnogi ljudi ih ne žele više, a ja jedva čekam da sa njima popunim svoju fonoteku – rekao nam je Amel.

Na našu konstataciju da Amel posjeduje skoro kompletnu njegovu diskografsku fonoteku, Ferid Avdić nam je odgovorio:

– Ovo je zaista fanstastično, pa sam i sam iznenađen. Nije kompletna moja fonoteka, ali uglavnom je to to. Tu su ti moji prvi i veoma značajni albumi. Kada vidim omote ovih albuma, vidim da sam tada bio mlad i lijep, a danas sam samo lijep. Imao sam tu neku dječačku facu. Bio sam pravi šmeker (smijeh) Ali, godine čine svoje i to je to. Imam i ja sve albume, ali i singlice, male ploče. Svi smo mi imali našeg fotografa i koji je slikao sve nas pjevače iz BiH, a zvao se Kemal Kemo Hadžić. On danas živi u Americi. Svi pjevači koji su snimali za tadašnje sarajevske diskografske kuće „Diskoton“ i „Sarajevo disk“ on je to slikao“.

Bato Šišić (Naj portal)

Dijaspora

Midhat Muslić iz Hanovera ima jedan cilj: Želimo okupiti sva bošnjačka udruženja u dijaspori

Published

on

Midhat Muslić iz Hanovera ima jedan cilj: Želimo okupiti sva bošnjačka udruženja u dijaspori

Midhat Muslić rođen je u Sandžaku, a Poljoprivredni fakultet završio je u Sarajevu, a od 1992. godine je u Hannoveru.

Izrada statuta

Dugi niz godina bio je na čelu džemata iz njemačkog grada Hannovera čiji je bio i predsjednik. A od 2018. godine je u rukovodstvu Bošnjačke kulturne zajednice i predsjednik je fudbalskog klub Bosna – Sandžak Hannover.

– Sa mojim prijateljima Bošnjacima sa kojima više od trideset godina zajedno živim u Hannoveru, kako u džematu, tako u BKZ i fudbalskom klubu, došli smo na ideju da se to proširi prvo na teritoriju Njemačke, a onda i u cijeloj Evropi. Prije nešto više od godinu dana osnovali smo Uniju bošnjaka dijaspore, koja je do sada odradila par značajnih akcija, a do sada su to većinom bile humanitarne akcije.

– Naš cilj je da u što skorijem vremenskom periodu okupima sva bošnjačka udruženja u dijaspori, ponajprije u Njemačkoj i Evropi. Plan nam je da organiziramo kongres svih tih udruženja, da osnujemo krovno udruženje,  kojeg bi sačinjavali svi predsjednici svih tih udruženja. Tada bi izradili statut, a po tom statutu bi naše udruženje radilo. Moram da naglasim da bi to udruženje isključivo radilo u interesu Bošnjačkog naroda, povezivanje svih Bošnjaka Evrope i šire. Udruženje neće u svom rukovodstvu imati ljude iz džemata, ljude iz IZ, ali ni ljude iz politike.

Saradnja s Bošnjacima

– Udruženje će da bude nezavisno, želimo da se sva udruženja povežu, da budemo pod jednom krvonom zajednicom i da bude jedno rukovodstvo, a koje će upravljati tim Bošnjačkim udruženjem – rekao nam je Midhat Muslić.

Da li mislite da će te imati problem odabrati samo jednog predsjednika, jer će svi željeti da budu predsjednici?

– Zaista dobro pitanje. Prije izvjesnog vremena imali smo jedan skup, sastanak, gdje su bili predstavnici petnaestak udruženja. Od organizatora je bilo Udruženje unije Bošnjaka dijaspore, čiji sam ja predsjednik, bila su tu udruženja iz Danske, Holandije, Francuske…. I, donijeli smo zaključak da se opet sastanemo u decembru i sa još većim brojem predstavnika udruženja. A onda bi u martu 2025. godine organizirali i kongers, jer će do tada biti gotov i naš statut.

– Imamo jako dobru saradnju i sa Bošnjacima Turske i Njemačke. Ono što jee posebno interesantno na nivou Kantona Sarajevo otvorena je kancelarija za dijasporu, sa kojom je naše udruženje potpisalo ugovor. Planira se otvarati i kancelarija za dijsporu na kompletnom teritoriju BiH. A, što se tiče samog pitanja, bitno nam je da se prvo stekne međusobno povjerenje, da se to sve prepozna i da se krene sa radom, a predsjednika je onda lako izabrati.

4000 Bosanaca

Koliko Bošnjaka živi u Hannoveru?

– Ima ih negdje oko 4000. Samo u džematu Hannover koji postoji preko 30 godina je oko 500 familija, a to je samo deset posto od onoga koliko ih ima. I , naš cilj je upravo taj da ih sve povežemo, da budu dio naše zajednice.

Bato Šišić (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending