Negdje uz crvene karanfile, negdje uz ljubičasta srca, ali se u mnogim zemljama Osmi mart obilježava svake godine. Ali zašto se on proslavlja i zašto baš 8. marta? Je li to više proslava ili protest?

Duže od jednog vijeka, ljudi širom svijeta obilježavaju 8. mart kao poseban dan za žene.

Međunarodni dan žena proistekao je iz radničkog pokreta, a Ujedinjene nacije su ga priznale kao događaj koji se obilježava na godišnjem nivou. Sjeme njegovog nastanka posijano je 1908. godine, kada je 15.000 žena prošetalo Njujorkom zahtijevajući kraće radno vrijeme, veću platu i pravo glasa.

Godinu dana kasnije, Socijalistička partija Amerike proglasila je prvi Nacionalni dan žena. Ideja da se ustanovi međunarodni praznik potekla je od žene po imenu Klara Cetkin, komunistkinje i borkinje za prava žena.

Ona je to predložila 1910. godine na Međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu. Konferenciji je prisustvovalo 100 žena iz 17 zemalja svijeta i one su jednoglasno prihvatile prijedlog.

Na međunarodnom nivou, Dan žena prvi put je obilježen 1911. u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj.

Klarina prvobitna ideja nije podrazumijevala fiksni datum. Taj datum je odabran poslije štrajka organizovanog za vrijeme Prvog svjetskog rata, 1917, kada su Ruskinje zahtijevale „hljeba i mira” – i poslije četiri dana, car je bio prisiljen da abdicira, a privremena vlada je ženama dodijelila pravo glasa.
Datum kad se održao štrajk žena po julijanskom kalendaru, koji se tada koristio u Rusiji, bio je 23. februar, nedjelja. Ovaj datum je u gregorijanskom kalendaru bio 8. mart – i on se tada slavi i danas.

Kako piše, BBC na srpskomm stogodišnjica obilježavanja proslavljena je 2011, tako da ove godine praktično proslavljamo 111. Međunarodni dan žena.
Sve je ozvaničeno kad su 1975. ovaj dan počele da slave Ujedinjene nacije. Prva parola koju su 1996. usvojile Ujedinjene nacije glasila je „Slavimo prošlost, planiramo budućnost”.

Međunarodni dan žena postao je povod za proslavu koliko toga su žene postigle u društvu, politici i ekonomiji. Zbog političkih korijena ovog dana organizuju se štrajkovi i protesti kako bi se ukazalo na još prisutnu neravnopravnost.

Boje Međunarodnog dana žena su ljubičasta, zelena i bijela. Prema internet stranici Međunarodnog dana žena, zelena simbolizuje nadu, bijela predstavlja čistotu, mada je to kontroverzan koncept.

„Ove boje nastale su u Ženskoj socijalnoj i političkoj uniji u Velikoj Britaniji 1908. godine”, stoji na stranici.

Međunarodni dan žena je nacionalni praznik u mnogim zemljama, poput Rusije, gdje se prodaja cvijeća udvostručuje tokom tri ili četiri dana oko 8. marta. U Kini, 8. marta mnoge žene dobijaju pola slobodnog dana na poslu, po preporuci Državnog savjeta.

U Italiji, Međunarodni dan žena – Festa della Donna, slavi se poklanjanjem pupoljaka mimoze. Porijeklo ove tradicije nije najjasnije, ali smatra se da je započela u Rimu poslije Drugog svjetskog rata. U Americi, mjesec mart je Mjesec istorije žena. Predsednički proglas koji se izdaje svake godine slavi dostignuća američkih žena.

KOJA JE REMA 2023. GODINE?
Osmomartovska parola UN-a za 2023. godinu je „DigitALL: Inovacija i tehnologija za rodnu ravnopravnost”. Cilj ove teme je da se prizna i oda poštovanje doprinosu koje žene i djevojke daju tehnologiji i onlajn obrazovanju.

Ove godine će se Međunarodni dan žena takođe baviti uticajem digitalnog rodnog jaza na neravnopravnost za žene i djevojke, budući da UN procjenjuje da će, ako se nešto ne preduzme, odsustvo ženskog pristupa onlajn svijetu do 2025. dovesti do gubitka od 1,5 biliona dolara bruto domaćeg proizvoda u zemljama sa niskim i srednjim primanjima.

Ali tu su i neke druge teme.

Internet stranica Međunarodnog dana žena – koji tvrdi da je osmišljen da bi „pružio platformu za dovođenje do pozitivnih promjena za žene” – odabrala je temu #EmbraceEquity, a organizatori i događaji žele da „preispitaju rodne stereotipe, ukažu na diskriminaciju, skrenu pažnju na pristrasnost i zahtijevaju inkluziju”.

Protekle godine, žene u mnogim zemljama kao što su Avganistan, Iran, Ukrajina i SAD borile su se za svoja prava usred rata, nasilja i promjene politike u svojim zemljama.

U Avganistanu, povratak talibana na vlast osujetio je dalji napredak u oblasti ljudskih prava – ženama i djevojkama je sada zabranjen pristup višem obrazovanju, rad na većini poslova izvan doma, putovanje na daljinu bez muške pratnje i naloženo im je da pokrivaju lice u javnosti.

U Iranu je proteste izazvala smrt Mahse Amini, dvadesetdvogodišnje žene koju je uhapsila policija za moral u Teheranu 13. septembra 2022. zato što je navodno prekršila stroga iranska pravila koji zahtijevaju da žene pokrivaju kosu maramom. Od tada su se demonstracije nastavile širom zemlje, gdje su mnogi Iranci – i žene i muškarci – zahtijevali veća prava za žene i promjenu aktuelnog političkog rukovodstva.

„Žene, život, sloboda”, glasio je slogan protesta.

Vlasti su ih predstavile kao „nerede” i odgovorile silom. Poginulo je više od 500 ljudi.

Poslije invazije ruskih snaga na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, UN su izvijestile da se rodni jaz u dostupnosti hrane, neuhranjenosti, siromaštvu i povećanom rodno zasnovanom nasilju pogoršao u Ukrajini i širom svijeta zbog skokova cijena i nestašica izazvanih ratom.

Dvadeset četvrtog juna 2022. američki Vrhovni sud je ukinuo presudu u slučaju Ro Protiv Vejda, istorijski zakon koji je štitio prava američkih žena na abortus, izazvavši masovno nezadovoljstvo i demonstracije u SAD. Veliki broj Amerikanki tražio je pomoć za prekid trudnoće od ljudi u Meksiku, gdje je istorijska presuda 2021. praktično dekriminalizovala abortus.

U posljednjih nekoliko godina, međutim, vidjeli smo da je došlo do napretka.

U novembru 2022. godine, Evropski parlament je usvojio zakon poslije desetogodišnje borbe za veću zastupljenost žena u odborima javnih preduzeća do jula 2026. godine.

„Ima sasvim dovoljno žena kvalifikovanih za najviše položaje i uz pomoć našeg novog evropskog zakona, osiguraćemo da imaju realne prilike da dođu do njih”, saopštila je EU.

Za to vrijeme, zakoni o roditeljskom odsustvu unaprijeđeni su u Jermeniji i Kolumbiji, a Španija je usvojila zakone koji podržavaju odsustvo sa posla zbog menstrualnog zdravlja i proširuju pristup abortusu.

Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da su Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. bile rodno najuravnoteženije do sada, sa 45 odsto žena koje su činile učesnice.

Iako nije postignuta prava rodna ravnopravnost, nove smjernice su promovisale uravnoteženiju pokrivenost ženskih sportova.

Svjetsko fudbalsko prvenstvo za žene je dodatno prošireno – sada učestvuje 36 reprezentacija. Pred turnir, Američka fudbalska federacija postigla je istorijski sporazum da jednako plaća muške i ženske timove, što je čini prvom u sportu koja je obećala istu platu za oba pola. Fudbalerke su podnijele veliki broj tužbi i žalbi na nejednakost plaćanja, boreći se za svoja prava više od pet godina. (Naj portal)