Zanimljivosti

Oprez, da ne budete bjeni i opijeni u najluđoj noći: KAKO DA PREPOZNATE TZV. DROGU ZA SILOVANJE?

Published

3 godine

31/12/2021

Nakon što su se na društvenim mrežama pojavila svjedočanstva na desetine djevojaka kojima je, kako su iznijele, u beogradskim i novosadskim noćnim klubovima u piće sipana tzv. “droga za silovanje”, u javnosti ne jenjavaju polemike – kakva je to droga, kako da je prepoznamo, kakve posljedice može da ostavi.

Farmaceuti daju odgovore na ova pitanja. Oni kažu da takozvana droga za silovanje nema ni ukus ni miris i gotovo je nemoguće prepoznati je u piću.

Ona se koristi s namjerom da se neko zloupotrijebi. Motiv ne mora biti silovanje, može biti i pljačka, a cilj je da se osoba onesposobi i da joj se onemogući da reaguje. Njene motorne funkcije budu poremećene, gubi mogućnost zdravog rezonovanja – objašnjava magistar farmacije Aleksandra Dimitrijević.

Najpopularnija među tim drogama je dži-ejč-bi, koja nema ni boju, ni ukus ni miris, a njeno dkejstvo kreće već nakon desetak minuta. Njeno djejstvo podsjeća na djejstvo alkohola. Žrtva je raspoložena, spremna da pleše, stanje ide do euforije, nema inhibicija, ali sa uzimanjem dalje doze osoba počinje da gubi sposobnost da se kreće, dobija vrtoglavicu, mučninu, ponekad dolazi do povraćanja.

Psihijatar dr Diana Raketić objašnjava za SD da je maksimalan efekat “droge za silovanje” od jednog do pet sati. Navodi da onaj koji ima namjeru da zlostavlja procjenjuje situaciju i čeka trenutak kada žrtva počne da se žali da joj je muka, da je malaksala, da ne može da stoji.

“On će vam navodno pružiti pomoć, da izađete napolje, da budete na svježem vazduhu i to je trenutak kada se dešavaju ta zlostavljanja – kaže Raketićeva.
Da bi djelovala, ova droga ne mora da se miješa sa alkoholom, ali kada se pomiješa, može da dovede čak i do kome. Javlja se i neka vrsta amnezije, pa se žrtva ne sjeća šta se dogodilo.

Sagovornici ističu da jedino što možemo da uradimo jeste da budemo oprezni i da pored sebe imamo nekog prijatelja koji će primijetiti promjenu u našem uobičajenom ponašanju. Posebno je potreban oprez ako idemo na neko novo mjesto, u nepoznat kafić, kao i da tražimo da se služi piće u neotvorenoj flaši, limenci.

“Ako se otvori piće, pa vi napustite mjesto, budite oprezni i, ako niste sigurni, poručite novo piće. Dobro je da u okolini imate nekoga ko vas zna, ko vidi promjene u vašem ponašanju – rekla je Dimitrijevićeva.

Takve droge mogu da se djelimično izbace tako što se iskoristi aktivni ugalj, ili neki laksativ koji bi izazvao povraćanje.

“Treba što pre otići do mjesta gdje će se isprati želudac i pratiti vitalne funkcije, odrediti na koji organ je djelovala droga – rekla je Dimitrijevićeva. (Naj portal)

Tagovi:droga istaknuto psihijatar silovanje

Sljedeća vijest

Novogodišnje odluke koje mijenjaju život: KAKO BITI NEUPOREDIVO SRETNIJI U 2022-OJ?

Predhodna vijest

Vic: KAD PUHNE VJETAR, PA DA SE VRATIŠ U KUĆU

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.