Pratite nas

Razglednice

Održana mostarska “Šlaufijada”: U UTRCI NOGAMA, RUKAMA, PAPUČAMA…. NAJBOLJI SU FARIK REPIŠA I NIDAL EFICA

Published

on

Čuvena “Šlaufijada”- spuštanje šlaufom niz rijeku Neretvu, nakon više od deset godina ponovo se vratila u Mostar, a u tom starom običaju sudjelovalo je 11 ekipa.
Kako je objavila Fena, utrka je započela ispod mosta Bunur, a završila ispod Starog mosta, a prva tri mjesta nagrađena su i novčanom nagradom od 100, 70 i 50 maraka.
Svaka ekipa morala je imati dva člana koji su utrku trebali početi i završiti na šlaufu, a najviše se ocjenjivala brzina.

Prvo mjesto osvojila je ekipa ‘Caffe bar Forza’ – Farik Repeša i Nidal Efica, drugo ‘Zip line Stari most’ – Amar Škoro i Armin Karalić te treće mjesto ekipa ‘K King design’ – Harun Bajgorić i Enel Tiro.

Svaka ekipa mogla je birati hoće li plivati ili gurati šlauf, a za upravljanje bilo je dozvoljeno koristiti noge, ruke i papuče.

“Start je bio malo teži, hvatali smo brzake i oni su nas na kraju izvukli. Pomagali smo se rukama i papučama i sve u svemu bilo je super”, kazao je jedan od pobjednika Farik Repiša.
Naveo je kako se nisu posebno pripremali te da im nije bio cilj nagrada već druženje i zabava.

“Utrka se prelamala ‘na trokutu’ na plaži u Cernici jer su neki tu zaglavili. Drago mi je što su baš mladi momci pobijedili”, kazao je organizator te manifestacije ispred Kluba skakača u vodu “Mostari” Ermin Zukanović i dodao kako je cilj svega vraćanje djece na Neretvu jer će se, ako se to ne dogodi, tradicija ugasiti.

Ponovio je da je Šlaufijada stari običaj, igra dječaka. Znači kupaće, papuče i šlauf- unutrašnja guma od bagera, kamiona ili od malog auta, nema vesla, već se stave papuče na ruke i utrkuje se tko će prije stići.

“I inače se uvijek spuštamo Neretvom i drago nam je što se vraća ova tradicija”, naglasio je Armin Karalić čija je ekipa osvojila drugo.

Organizator “Šlaufijade 2021.” je Klub skakača u vodu “Mostari”.

“Šlaufijada je stari običaj, igra dječaka. Znači kupaće, papuče i šlauf- unutrašnja guma od bagera, kamiona ili od malog auta, nema vesla, već se stave papuče na ruke i utrkuje se ko će prije stići. Šlaufijada je jedna vrsta igre dječaka koji nisu imali današnji problem: mobitele, televizore i družili su se više na Neretvi – pojašnjava organizator te manifestacije ispred Kluba skakača u vodu “Mostari” Ermin Zukanović.

Govoreći o samoj trci, kazao je kako jedna ekipa broji dva člana koji moraju početi i završiti trku na šlaufu.

“Bitno je da krenu sa starta s dva čovjeka na šlaufu, hoće li oni plivati, gurati šlauf ispred sebe, hoće li jedan šlauf voziti, nije važno, važno je da u cilj ponovo uđu dvojica na šlaufu, sve ostalo je diskvalifikacija. Ocjenjuje se najviše brzina, a svoju sposobnost će pokazati ‘na trokutu’ na plaži u Cernici gdje će neke brzak pogurati malo brže, neke će ‘pura’ povući pa će ih zaustaviti i tu će se trka prelomiti”, ocjenjuje Zukanović.

Cilj im je, kako kaže, da to postane tradicija i da na tu manifestaciju dolaze ljudi i iz drugih gradova i država. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

Grad na obalama Neretve kroz objektiv: MOSTARSKE RAZGLEDNICE IZ VREMENA AUSTROUGARSKE

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending