Pratite nas

Sudbine

Odlučila da živi kao pravi Viikng: ČAK PRINOSI ŽRTVE BOGOVIMA

Published

on

Freya Bergander (26), iz Njemačke, je moderni Viking, a nekada je bila model s punim radnim vremenom. Nosi nakit, relikvije i impresivne rekonstrukcije vikinške odjeće.

Dobila je tu titulu zahvaljujući impresivnoj kosi, garderobi i stilu života. Freya živi u Njemačkoj gdje će završiti magisterij iz srednjovjekovne istorije prije nego što počne pisati doktorat. Voli vikinšku istoriju još od djetinjstva i na kraju je od manekenke u potpunosti prihvatila životni stil vikinške žene i sada odbija bračne ponude željnih obožavatelja.

“Obožavam nakit, relikvije i rekonstrukcije vikinške odjeće, nevjerovatno lijepe rezbarije u drvetu i apsolutno impresivne brodove poput olupine Oseberg – kaže Freya.

Osim što se oblači i frizira u vlastitoj interpretaciji skandinavskog srednjeg vijeka, uključuje nekoliko aspekata u svoj svakodnevni život u čast poštovanja drevne vikinške kulture.

“Najvažnija bi mogla biti moja religija. Vjerujem u bogove nordijskog paganizma kao što su Odin, Freya, Thor i Loki. Stoga radim rituale žrtvovanja u njihovu čast, koje se nazivaju blót, na sedmičnoj bazi – ističe jer joj je važno, kako kaže, znati njihovo mišljenje o određenim životnim odlukama i od njih tražiti podršku.

Vjerovanje u nordijsko poganstvo u osnovi ide ruku pod ruku sa snažnom vezom s prirodom i onim što ona pruža. Freya je jako posvećena pripadajućem izgledu, i vrijeme koje joj je potrebno da se spremi može varirati ovisno o tome što nosi. Ako se odluči za jednostavnu bazičnu haljinu bez ikakvih otmjenih ispletenih frizura ili šminke, treba joj maksimalno 20 minuta. No, blagdanski look ili stiliziranje za posebno fotografiranje može potrajati i do dva sata, od čega će najviše vremena potrošiti na kosu.

Svečani izgledi često uključuju haljine s više slojeva, lanenu donju haljinu i tipičnu pregaču koje drže broševi koje su nosile vikinške žene.

“Povrh svega, volim nositi svoj dragi nakit – rekla je Freya.

Nije tako lako ući u željeni izgled s vremena na vrijeme, a isto to vrijedi i kada se svlači.

“Tako da sam izuzetno sretna kada je moj dečko ili prijatelj sa mnom i može mi pomoći da navučem ili skinem slojeve. To može znatno skratiti cijeli proces – ističe.

Do sada, Freya nije dobila nikakve čudne ili omalovažavajuće reakcije, noseći svoj vikinški stil u javnosti.

“Često dobivam komplimente, posebno od žena, za nakit i kosu, što mi stvarno izmami osmjeh na lice. Ne dobivate često tople riječi od drugih djevojaka u takmičarskom društvu, nažalost – kaže Freya.

Ipak, dodaje kako djeca najviše vole njen izgled. Uvijek je pitaju je li ona princeza i mogu li dotaknuti njenu haljinu ili kosu, što smatra potpuno preslatkim.

“Neki me također fotografiraju bez mog pristanka, što je aspekt koji ne smatram baš laskavim – dodaje.

Reakcija na Freyu na internetu također je uglavnom pozitivna, s obzirom da je 26-godišnjakinja uspjela razviti zajednicu punu podrške. No, to ne znači da povremeno ne dobiva neprimjerene poruke od muškaraca.

“S vremena na vrijeme može postati malo čudno jer me muškarci pokušavaju upoznati ili čak pitati da se ozbiljno udam za njih, međutim, pokušavam ignorirati takve poruke – rekla je.

Jedini zli komentari koje je do sada općenito dobila bili su na internetu, uglavnom na društvenim mrežama.

“A oni govore o tome da moja šminka nije autentična, što mi je smiješno jer nikad nisam tvrdila da jest, a što je šokantnije, nisu ni moje haljine – ističe ona.

Neki kritičari tvrde da je jednostavno malo previše uživala u seriji Vikinzi na Netflixu ili je nazivaju ludom jer obožava nordijske bogove.
Freya se većini sličnih komentara jednostavno smije, pogotovo onima koji je pokušavaju educirati o vikinškom dobu.

“Nemojte me pogrešno shvatiti, volim dijeliti i raspravljati o aspektima vikinškog doba, međutim, stvarno teže ostajem pribrana kada sam suočena s Googleovim znanjem – objasnila je.

Iznad svega, daje sve od sebe da njene društvene mreža budu sigurni prostori u kojima se pratitelji ponašaju s poštovanjem jedni prema drugima. I kao nordijski poganin i kao istoričar, potpuno se distancira od neprimjerenih političkih uvjerenja.

“Dokazano je da je vikinška kultura jedno od najslobodoumnijih, najtolerantnijih društava koja su ikada postojala – kaže ona.

Režimi su ti koji su, kako ona kaže, nasilno prisvojili stare poganske simbole i iskoristili ih za vlastitu lošu ideologiju.

“Vikinška kultura nema nikakve veze s političkim ekstremizmima koje ne smatram ‘političkim mišljenjem’ već zločinom – istaknula je.
Nažalost, dodaje, kako vrlo malo znamo o kulturnom životu Vikinga, što navodi mnoge da se uglavnom oslanjaju na arheološke nalaze kao glavne izvore.

U svom vikinškom načinu života, Freya voli provoditi vrijeme šerajući šumom, planinareći ili jednostavno sjedeći uz jezero. Pokušava živjeti što je moguće prirodnije, što znači da zapravo ne izlazi na večeru niti naručuje hranu, pa tako ni njeni obroci ne sadrže prerađenu hranu i kloni se plastike kad god može.

“Moj san bi bio voditi vlastitu farmu s puno različitih životinja jednog dana negdje u sjevernoj Švedskoj ili na Islandu – ističe Freya.

Ona se oduvijek voljela oblačiti u istorijske kostime, ali njena ljubav prema istoriji istinski je počela kad su njeni roditelji organizirali srednjovjekovnu rođendansku zabavu u dvorcu za njen sedmi rođendan. Na tom događaju prvi put je smjela odjenuti autentičnu srednjovjekovnu haljinu vlasnika dvorca, prenosi Daily Star.

“Odmah sam se zaljubila i znala sam da bih željela se ovako odijevati svaki dan u životu kad bih ikad imala priliku – objasnila je.

Nakon završetka škole sve se manje počela brinuti o tome da se uklopi i živi u skladu sa standardima modernog društva. Udovoljavanje gomili i nekadašnji online život modela jednostavno joj se više nije sviđao.

Otprilike u to vrijeme je također napustila kršćansku crkvu i počela puno istraživati nordijsko poganstvo za koje se osjećala vezanom zbog očevih porodičnih korijena.

“Odjednom sam se opet osjećala isto kao sa sedam godina, ispunjenom. Danas je vrlo malo dana kada nisam odjevena u odjeću i nakit inspiriran vikinškim dobom – kaže ona.

Voli uključiti barem neke sitne detalje u svaku odjeću koju nosi.

Freya tehnički nije službeni Viking, ali ovaj naziv su joj dodijelili njeni pratitelji i obožavatelji njenog rada.

U savremenom istraživanju istorije ljude koji su živjeli u sjevernoj Evropi u periodu od otprilike 600. do 1100. nazivamo ‘Vikinzima’ kako bismo olakšali identifikaciju tih različitih plemena.

“Uživam u održavanju kulturnog nasljeđa Norvežana, živim vjerujući u nordijsko poganstvo i prakticirajući ga, odijevajući se po modi nadahnutoj vikinškim dobom i sudjelujući u aktivnom istorijskom istraživanju ovog specifičnog vremenskog perioda – istaknula je. (Naj portal)

Sudbine

Travar Mirsad Krnjić priprema biljni inzulin za dijabetičare: Kako je Siniša Pazdrijan iz Čazme nakon 15 godina normalizirao šećer

Published

on

Danas je u svijetu ključno pitanje – kako se liječi dijabetes i da li ima lijeka za ovu bolest? To je „bolest s kojom se živi”, ali bez obzira na sve oboljeli traže spas na sve moguće načine.

Takav je slučaj i sa 40-godišnjim Sinišom Pazdrijanom iz mjesta Čazma, koje se nalazi na nekih 40 kilometara udaljenosti od Zagreba, prema Bjelovaru. On se bavi poljoprivredom, ima svoj obrt, a obrađuje preko 300 hektara zemlje. Kaže, da u sezoni jedva odspava pet sati dnevno.

Od 2008. godine mu je dijagnosticiran dijabetes, tip 1, a zvanično od 27. oktobra ove godine on nije „šećeraš“. To mu je potvrdila i njegova doktorica na kontrolnom pregledu:

„Vi više niste za terapiju. Ubuduće pazite šta jeddete i pijte to što pijete, ako vam već pomaže – kazala je doktorica.

Inače, Siniša joj je sve ispričao da koristi biljnu terapiju čuvenog bosanskog travara Mirsada Krnjića za šećernu bolest, te je uz pomoć Konjičkog sirupa i čajeva u roku od nepuna tri mjeseca šećer uspio dovesti u optimalne vrijednosti. Doktorica nije negirala, niti osporavala njegove tvrdnje, ali je na osnovu medicinskih najsvježijih nalaza priznala da Siniši nisu potrebne niti tablete, niti inzulin, a primao je po 18 jedinica pametnog inzulina naveče.

„Moj šećer se uistinu stabilizirao i kreće se oko šest jedinica. Sve je to zasluga terapije Mirsada Krnjića iz Konjica – kaže Siniša.
On misli da je stres glavni okidač da jako mlad dobije dijabetes. Bilo je to 2008. godine. Bilo mu je sumnjivo što ima učestalo mokrenje, osjeća žeđ, stalnu glad, mršao je, osjećao stalno umor.

Odmah su mu propisali farmakološku terapiju, koju je uredno koristio.

“Kod šećeraša sve se svodi na vođenje računa o tome šta jedete, koliko jedete i koliko se recipročno tome krećete i sagorijevate kalorije. I naravno, redovno uzimanje lijekova. Vrijednosti šećera nisu bile u optimalnim granicama, ali su bile znatno niže od onih kada sam obolio. – priča Siniša.

Siniša Pazdrijan

Objašnjava kako su mu u nekoliko navrata mijenjali terapiju, jer neke tablete su nakon određenog vremena prestajale da daju rezultate.

„Uvijek su bile visoke vrijednosti šećera, ali uz tablete, ogranićenja u ishrani i pa i fizičke aktivnosti i sport, održavao se podnošljivim život onoliko koliko se moglo. Nije se živjelo punim plućima, ali nije bilo ni velikih potresa. Od prošle godine su mi uključili i 18 jedinica pametnog inzulina naveče – otkriva naš sagovornik.

Nosio se sa dijabetesom skoro 15 godina, ali nikada nije prestajao tražiti spasonosnu formulu za pobjedu te podmukle bolesti. Priznaje da je za njega bio blagi šok kada je morao preći na inzulin ali je, kako kaže, navikao se i na bockanje iz večeri u veče.

„Nada zadnja umire, pa sam se time vodio sve ove godine. Non stop sam istraživao informacije o dijabetesu, liječenje, iskustva, naučna saznanja…. I tako sam jedne prilike naišao ne neke priče ljudi koji su pobijedili šećernu bolest uz pomoć Krnjićeve terapije. Priznam, bio sam jako oprezan, pratio sam na forumima i recenzije, a onda stupio u kontakt sa ljudima koji su iznosili svoja svjedočenja.

Tada sam shvatio da to nije neka ubleha, već daleko ozbiljnija stvar, pa sam stupio u kontakt sa travarom Mirsadom Krnjićem iz Konjica. Djelovao mi je vrlo ozbiljno, shvatio sam da ima i znanje…. Bio sam u Zadru na odmoru krajem osmog mjeseca ove godine, pa sam odatle zapucao pravo za Konjic, uzeo dvije terapije i pravo u Čazmu – kazuje Siniša, te nastavlja:

„Kod ove Krnjićeve terapije je najvažnije biti disciplinovan, a ja sam 50 dana bio maksimalno disciplinovan. Nakon toga polako popušta ta disciplina, jer se vrijednosti šećera normaliziraju i ostaju u granicama normale“.

U nastavku nam je objasnio kako je tekla njegova borba za normalizaciju šećera. Prvih dana septembra ove godine je uredno pio propisano farmakološku terapijju, a uporedo sa njom uzimao je Krnjićev sirup i čajeve.

„Nakon svega pet dana uzimanja Krnjićeve terapije meni šećer oko 6. Onda sam počeo smanjivati tablete, prvo one jutarnje, a 21. dan nakon toga sam prestao uzimati i večernju tabletu, jer se šećer stalno kretao oko šest jedinica.

Istovremeno sam smanjivao i doze inzulina; išao sam na 16, pa 14, smanjivao sam sve po dvije jedinice, da bi nakon 35 dana isključio i inzulin. Šećer je i dalje bio između 5 i 6 jedinica. A moje i psihičko i fizičko stanje se drastično popravilo.

Čudan je to osjećaj, gledaš one nalaze svakog jutra, pa ne možeš svojim očima da vjeruješ. Znate kako je kad godinama aparat ti pokazuje 9, 10 ili 11 jedinica, a onda odjednom iz dana u dan vrijednost šećera ne prelazi 6 jedinica. Osjećaš se kao šamipon, ali ne vjeruješ dok ti to i doktori ne kažu.

E, kada mi je doktorica rekla da je za nju više nisam šećeraš i kada mi je isključila farmakološku terapiju ja sam ponovo dobio krila.

I znate kako sam to proslavio?

Te večeri sam popio četiri piva, najeo se bijelog kruha i nekoliko kobasica sa roštilja. Ujutro sam, priznam strepio, kada sam provjeravao šećer. Ali on je bio 6. E, tada sam shvatio da je Krnjićeva terapija meni bila spasonosna – kazuje Siniša.

Otkriva nam kako je svoja iskustva prenio i prvom komšiji, koji je 30 godina šećeraš, vrijednosti šećera su mu preko 20. Dao mu je dio svoje terapije da proba, i u roku od sedam dana i kod komšije se šećer prepolovio, ide prema šestici.

„Za mene je travar Mirsad Krnjić nešto najsvetije na zemaljskoj kugli. Meni je njegova terapija pomogla i sa zadovoljstvom sam prenio svoja iskustva. Možda će pomoći još nekome – kazuje na kraju Siniša Pazdrijan iz Čazme.

Kontakt telefon travara Mirsada Krnjića je 061 383 325. Pozivni za BiH je 00387. (E. Milić/Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending