Poslednjih godina se vrijeme izrazito promijenilo. Sve je više naglih promjena vremena kada u samo jednom danu temperature padnu ili se dignu za 20 stepeni, a tada najčešće osjećamo onu poznatu težinu.

Simptome i tegobe koje osjećamo prilikom vremenskih promjena nazivaju se meteoropatija, a osobe koje pate od njih su – meteoropate. Još je Hipokrat 400 godina prije nove ere tvrdio da onaj ko želi da se bavi izučavanjam medicine mora da uzme u obzir i godišnja doba, temperature, kao i kvalitet vode za piće – okolnosti u kojima živi pacijent. To ujedno znači da je smatrao da postoji izvjesni uticaj vremena na zdravlje.

Postoji više grupa bolesnika koji su prilično osjetljivi na promjene vremena. Njih muče reuma, astma, srčane smetnje, prije svega angina pektoris i visoki krvni pritisak, čir na dvanaestopalačnom crijevu i želucu, psihoza i druge psihičke tegobe.

Ljekari ističu da astmatičar osjeti i reaguje u periodu od tri do 48 sati prije nego što uslijedi nagla promjena temperature i zato je dobro znati bioprognozu, na osnovu koje doktor daje savjet kako da ugrožene osobe što bezbolnije prebrode period koji nailazi. Šta se, pored ostalog, događa s našim organizmom kad se vrijeme mijenja?

Promjene krvnog pritiska
Vaš pritisak može da varira iz brojnih razloga, pa tako i zbog vremenskih nepogoda. Naime, kada dolazi do naglih promjena vremena, dolazi i do promjena pritiska, a to direktno utiče na naš organizam. Pod uticajem visokih temperatura dolazi do širenja krvnih sudova, što može dovesti do pada krvnog pritiska. Kod niskih temperatura dolazi pak do sužavanja krvnih sudova, što može uticati na povećanje krvnog pritiska.

Glavobolja
Osobe koje su inače sklone glavoboljama, teško podnose nagle i ekstremne promjene vremena. Česte su i pojave migrenskih napada.

Problemi sa spavanjem
Vrijeme utiče i na naš san. Ljeti se zbog visokih temperatura dogodi da ne možemo da zaspimo, dok ulaskom u jesen počinjemo da spavamo duže. Istraživanje objavljeno u Journal of Psychosomatic Research pokazalo je da su ispitanici tokom oktobra, odnosno tokom jeseni, spavali čak i do tri sata duže nego u bilo koje drugo doba u godini. Nažalost, to ne znači da smo odmorniji. Ispitanici se nisu osjećali bolje i poletnije, naprotiv, bili su umorniji nego kad su spavali manje.

Povećani broj srčanih udara
Kada su temperature niže, krv sporije teče našim venama, a to utiče na srce. Nažalost, tokom hladnijih dana povećava se rizik od srčanog udara.
Problemi s disanjem
Izrazito visoke ili niske temperature negativno utiču na naš disajni sistem, zato se nemojte iznenaditi ako osjetite probleme s disanjem.

Oslabljeni imunitet
Nagle i ekstremne vremenske promjene direktan su udar na imunološki sistem, zato se nemojte iznenaditi ako s padom temperature obolite od prehlade. (Naj portal)