Pratite nas

Zanimljivosti

Niko ne zna koja je vrsta: MISTERIOTNA ŠLJIVA U VOĆNJAKU ESADA OMANOVIĆA

Published

on

U polju, poviš džamije u rogatičkom selu Žepa, nalazi se misteriozno stablo šljive. Koja je vrsta, niko ne zna, tvrdi vlasnik Esed Omanović, na čijem imanju rađa već decenijama. Stablo je debelo 73 centimetra i prilično visoko u poređenju sa drugim šljivama.

Ovaj domaćin zagazio je u devetu deceniju, a kaže od kad zna za sebe, zna i za šljivu i “ona je uvijek ovolika bila”.

Čačanska rana, šumadinka, rutgešteter, požegača… Ali vlasnik kaže da nije nijedna. Dolazili su baštovani i voćari i znatiželjno zagledali u stablo i listove, ali odgovor još niko nije dao.

“Niko ne zna ni ko je nju posadio, ja sam je upamtio ovaku kakva je. Ona je malo sitnija od požegače i ranije prispije – kaže Omanović za “Agroklub”.

Dodaje kako ni njegov otac nije znao kako je ona tu ponikla. Priča da je nekada dobro rađala, ali zadnjih godina slabo, kao i sve druge vrste. Njegov voćnjak je na drugoj lokaciji, a na ovom imanju koje je nedaleko od njegove kuće je tek par stabala.

“Prije sam znao skinuti 350 kilograma šljive s ovog stable” – prisjeća se.

Plod nepoznate šljive je sitan i ukusan, više sladak nego kiseo, a Esed kaže nikada ga ne prodaje, nego pusti narod da pobere.

Velika polemika se povela i na Facebook stranici Žepa, gdje je objavljen video Eseda i njegove šljive, a jedan od prijedloga je i da joj da novo ime – žepka.

Ispod videa, koji je snimio prijatelj ovog Žepljaka, nanizalo se stotine komentara.

“Ovo triba čuvati ka oči u glavi. Vi niste svjesni koliko je to bogatstvo. Kalemite, ne dozvolite da izumre – napisao je jedan Zadranin. (Naj portal)

http://

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending