Pratite nas

Zanimljivosti

Nikad ugoditi komšiluku: KAD SE DVOJE BUČNO VOLE, KREVETI ŠKRIPE, ONA VRIŠTI KAO SVINJA…

Published

on

Vođenje ljubavi bi trebao biti privatna stvar pojedinca, ali u zgradama s tankim zidovima ponekad i intimne stvari postaju javne. Upravo je to slučaj žene koju je komšija pokušao postiditii zbog glasnog se*sa.

Korisnica Twittera objasnila je da je nakon strastvene noći s partnerom dobila ljutitu poruku jednog od komšija, koji je zamolio da prestane ‘vrištati poput svinje’, prenosi Mirror.

Britanka s nadimkom sharpbyname8 objavila je tu rukom pisanu poruku namijenjenu njoj, otkrivši da je u početku bila šokirana, ali je na kraju odlučila na sve to gledati s duhovite strane.

‘Molim vas možete li prestati vrištati kao svinja dok se *ebete u kasne sate. Svima nam je muka od toga!’ – stoji u poruci komšije. .

Odlučila mu je odgovoriti, napisavši:

“Baš mi je žao, ja sam mislila da zvučim kao biljna esencija žene, ali očito nije tako’.

Otkako je objavljena na Twitteru, poruka je dobila više od 21.000 lajkova i 1100 proslijeđenih tweetova. Također su napisani brojni komentara ljudi koji je podržavaju.

Jedna osoba je rekla:

“Barem komšija ima manire, to mu se mora priznati, rekao je ‘molim vas’.

Drugi je komentirao:

“Jednom sam imao stan u kojem je komšija ispod mene redovno lupao drškom metlom po stropu kad bih se tu*ao. Pokušavao sam se šaliti na račun toga, ali je istina da mi je kvario doživljaj. Taman se zadam, a on počne lupati odozdo…

Dotična je žena koja je nazvana ‘svinjom’ kasnije priznala da se zbog te bilješke osjećalo ‘nelagodno’.

“Koliko god se šalim s tim, sada sam itekako svjesna. I osjećam se nelagodno – napisala je.

No, Twitteraši su je pokušali utješiti s porukama poput ‘Ljubomorne komšije su takva gnjavaža’, na što je ona odgovorila: ‘Oni misle da nisam čula njihovih 4 minute se*sa u 21 sat u petak, jer meni toga ne nedostaje i nisam ljubomorna’.

Treći je priznao da je i ranije imao sličnu situaciju sa komšijama i složio se da je to teško riješiti. Jedna je žena predložila kako se našaliti sa komšijama kojima smeta što se drugi se*saju tako da im se pošalje primjerak knjige ‘Kama Sutra’ da pokušaju i sami otkriti čari “điđi miđi”.

“Imamo mi jednu,otvori prozor i po ljetu udri, a djeca sve slušaju. Neko zatvori prozore, drugi navijaju… Neka se ljudi vole – poručila je jedna dama, a nakon toga se oglasio muškarac, koji je kazao ovako:

“To su normalne stvari nismo svi isti. Ne može se ženi zabranit da vrišti; jedino je jastukom ugušit1.

A onda se javila sa pitanjem jedna gospođa:

“A šta mislite kako je meni. U stanu do mene, kada privode kraju igru, mušakarac toliko se dere, da odjekuje cijela zgrada. Šta njemu uraditi? Staviti mu čarapu u usta ili da mu partnerka uvali ruku!? (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending