Pratite nas

Zanimljivosti

Ne traži puno, a lijepa je: ZLATNI PUZAVAC IDEALNA SOBNA BILJKA

Published

on

Kada su u pitanji biljke, podatak koji uvijek volimo čuti je da ne zahtijevaju sve zelene krasotice veliku stručnost. Mnoge među njima su dovoljno izdržljive da mogu preživjeti čak i kada dobiju mjesto u domu prirodnih antitalenata (barem za biljke).

Na popisu biljaka za koje se lako brinuti svoje mjesto ima i zlatni puzavac, poznat i pod imenom đavolji bršljan. Ova tropska biljka toliko je nezahtjevna da je neki stručnjaci za biljke nazivaju i najlakšom sobnom biljkom za brigu svih vremena.

Zlatni puzavac ima atraktivno srcoliko lišće, a može napredovat i u slučaju slabog osvjetljenja i vlažnosti. Uspjet će čak i ako ga se povremeno zanemari, ali naravno potrudite se da vam se to ne događa.

Ipak, ova činjenica zlatni puzavac čini idealnim izborom za sve koji žele imati sobne biljke u svom domu, ali su prezauzeti za preveliku brigu.

Ipak, ako želite ugoditi ovoj biljci, stavite je u osvjetljeni dio doma, ali ne i na izravnu sunčevu svjetlost. Da dovima previše sunca pokazat će vam blijedim lišćem.
Ova biljka voli i da joj se zemlja isuši između dva zalijevanja, a kada je žedna lišće joj se objasi. Nemojte dozvoliti da ova faza traje predugu jer će lišće inače početi opadati.

Popularna puzavica koja ukrašava mnoge domove također i filtrira zrak od benzena i formaldehida koji je primjerice prisutan u dimu cigarete.
Vjeruje se kako đavolji bršljan donosi sreću.

Bitno je znati i da su mu listovi otrovni pa biljku valja držati podalje od male djece i kućnih ljubimaca.

Naime, ova atraktivna biljka penjačica opasna je po život jer sadrži kristaliće u obliku iglica kojima se ista brani od grabežljivaca iz prirode. Probavljanje ovih kristalića može izazvati iritaciju usta i jezika, probleme s gutanjem sline i povraćanje. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending