Japanski i južnokorejski istraživači otkrili su da boravak u šumi ima moćno fizičko, mentalno i spiritualno terapeutsko djelovanje na čovjeka, što su potvrdile i brojne naučne studije

Jeste li primijetili da ste se čak i nakon dugog pješačenja među tihim, zelenim gorostasima kući vratili odmorni, laka koraka i napunjenih baterija? To zaista ne čudi jer šuma je, naučno dokazano, ljekovita!

 Sjajna terapija

Urbani je čovjek, nažalost, potpuno izgubio kontakt s prirodom i šumom, što se negativno odrazilo na njegovo zdravlje, o čemu svjedoči i novi termin koji se pojavio – poremećaj pomanjkanja prirode.

Zahvaljujući svojoj iskonskoj povezanosti s prirodom, Japanci su još 80-ih godina prošlog vijeka došli na ideju da boravak u šumi (shinrin-yoku) uvedu kao oblik prevencije i liječenja bolesti. I pokazalo se to kao dobitna kombinacija.

Sam japanski naziv „shinrin-yoku“ doslovno znači „primiti u sebe šumsko ozračje“.

Uskoro su i drugi prigrlili ovu terapiju te se ona vrlo brzo proširila izvan Japana.

Šumsko kupanje ili shinrin-yoku pokazalo se kao snažan protuotrov za pritisak i stres kojem smo izloženi u današnjem modernom urbaniziranom svijetu.

Šuma liječi i inspiriše

Terapiju kupanja šumom najčešće provode certificirani vodiči. Haida Bolton, kanadska voditeljica šumske terapije, kaže da ulogu liječnika zapravo nema vodič, nego sama šuma.

Šuma ‘odradi’ sav posao. Vodič je tu samo da vam odškrine ‘vrata’ šume i pomogne vam da se s njome povežete, kaže Bolton.

Vodič vas može uputiti da u šumi obratite pažnju na sve ono što je u pokretu, npr. kretanje životinja, da osluškujete zvuk vjetra, šuštanje lišća, lepet krila, da dodirujete stabla.

Na terapijskim šetnjama stimulira se i osjetilo okusa, što može uključiti i ceremoniju ispijanja čaja, na kojoj možete piti čajeve od šumskih biljaka, poput matičnjaka i korijena sladića.

Kupanje šumom može u vama probuditi inspiraciju i donijeti nove ideje.

Kao sudionik terapije imate dovoljno vremena da šumu doživite i sami, ali i da se u intimnom doživljaju prirode povežete s manjom grupom ljudi (obično je to do 12 osoba).

 Kako se praktikuje šumsko kupanje

Uđite u šumu i lagano šetajte. Osvijestite svaki korak. Dišite polako i duboko. Otvorite sva svoja osjetila: promatrajte, osluškujte, udišite, dodirujte stabla.

Za razliku od planinarenja, kojem je cilj proći što veću površinu šume ili staze, šumska kupka uključuje polagano i usporeno hodanje na maloj površini šume.

Tu su važni dojmovi, interakcija sa šumom, upijanje atmosfere…

Zahvaljujući tom usporavanju, šumu možete zaista doživjeti svim svojim osjetilima i primijetiti detalje koji bi vam inače promakli da samo projurite među stablima.

Stabla i biljke koje vas okružuju odjednom postaju vaši pomoćnici, prijatelji i iscjelitelji.

Čak i ako nemate šumu u blizini i teško vam je do nje doći, posjećujte barem obližnji park – svaki dan.

Već takav kratkotrajni boravak u blizini stabala na dnevnoj razini donijet će vam smirenje i određene zdravstvene dobrobiti.

 Dobrobiti šumskog kupanja

1. Jača imunosni sustav i štiti od bolesti

Sigurno ste primijetili da je zrak u šumi nekako poseban i svjež.

Taj zrak pruža puno više od obične svježine i ugode – osim što je bogat kisikom, sadrži i tvari koje daju snažan poticaj vašem imunitetu.

Mnoga stabla, naime, otpuštaju organske tvari koje potiču rad „stanica ubica“ u vašem organizmu te vas tako zapravo štite, vjerovali ili ne, čak i od karcinoma.

Taj učinak izazivaju biljna eterična ulja, tzv. fitoncidi, koji se nalaze u drveću, biljkama, kao i u nekom voću i povrću. Biljke i stabla luče te tvari kako bi se zaštitili od mikroba i insekata.

Među takvo osobito ljekovito drveće koje luči fitoncide spada ono vazdazeleno, poput bora, smreke, cedra i čempresa.

2. Smanjuje razine hormona stresa

Istraživanja koja je od 2004. proveo japanski profesor Yoshifumi Miyazaki pokazala su da polagano hodanje kroz šumu snižava razine kortizola, hormona stresa, za 12,4% u odnosu na šetnju gradskom sredinom.

Provedeno je još jedno zanimljivo istraživanje, tokom kojeg se uspoređivalo zdravstveno stanje osoba koje su jedan dan provele u gradskoj vrevi i onih koji su tokom jednoga dana 30 minuta hodali šumom.

Rezultati su bili zapanjujući: kod onih koji su boravili u šumi puls je bio usporeniji, a krvni pritisak niži.

Ova skupina ljudi bila je smirenija i opuštenija te je imala niže razine kortizola.

3. Podiže raspoloženje

Osobe koje često borave u prirodi, u okruženju stabala, puno se bolje mentalno osjećaju, bolje su raspoložene i prijateljski su nastrojene prema drugima.

Boravak u prirodi znatno utječe na vaše emocije.

Osim što smanjuje ljutnju, tugu i umor, potiče lučenje hormona sreće te pridonosi osjećaju radosti i užitka.

4. Snižava krvni pritisak i čuva srce

Šumsko kupanje, pokazala su istraživanja, utječe i na vaš krvni pritisak, i to tako da ga snižava. Na taj način uvelike štiti i zdravlje vašeg srca.

Jedna studija u Japanu, koja je uključila više od 700 sudionika, pokazala je da se krvni pritisak u šumskom ambijentu snižava, za razliku od gradskih ulica, gdje tlak kod osoba raste zbog povećanog stresa i buke.

5. Ubrzava oporavak od bolesti ili traume

Priroda zaista može znatno ubrzati oporavak od bolesti i proživljene traume.

Dr. Roger Ulrich, arhitekt zadužen za gradnju objekata koji pogoduju zdravlju, proveo je zanimljivu studiju, koja je pokazala da već sam pogled s prozora na zeleno okruženje ubrzava oporavak od bolesti.

6. Poboljšava kreativnost i koncentraciju

Jedna je studija iz 2014. pokazala je da se kod osoba koje su 4 dana u sedmici provodile u prirodi bez elektroničkih gadgeta za 50% povećala sposobnost pronalaska kreativnih rješenja problema.

Studija je također otkrila da se djeca s ADHD-om bolje koncentriraju u šumskom ambijentu nego u onom urbanom. (Najportal)