Pratite nas

Izdvojeno

Nastupom Hari Mata Harija obilježena 20. godišnjica završetka obnove Starog mosta u Mostaru

Published

on

Mostar je sinoć bio centar Bosne i Hercegovine i regiona.

Naime, na centralnoj manifestaciji proslave 20. godišnjice završetka obnove Starog mosta i 19. godišnjice upisa Mostara na popis UNESCO-ove kulturne baštine okupili su se brojni domaći i strani političari, predstavnici diplomatskog kora, osobe iz kulturnog i javnog života BiH, sportisti…

Kratki film

Sama manifestacija, čiji je režiser Vedad Hodžić, na bini ispod Starog mosta počela je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, a potom je prikazan kratki film o obnovi Starog mosta. Glumac Nedžad Maksumić izveo je tekst o Starom mostu.

Nakon toga prisutnim su se obratili Salem Marić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara, Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori, te Qu Xing, zamjenik generalne direktorice UNESCO-a.

– Dobrodošli ispod mosta ljubavi i mira na grandioznu i dostojanstvenu ceremoniju obilježavanja 20. godina od obnove Starog mosta u Mostaru, spomenika mira i svjedoka vremena. Stari most je simbol našeg postojanja i slojevite historije na ovom prostoru, dio kulture i identiteta, te vječni pečat koji nas utiskuje u najznačajnija djela i baštinu svijeta.

Kao takav nam je podrška da budemo prepoznati i uvaženi na mjestu velike kulturne i ekonomske scene svijeta. Stari most je remek djelo orijentalne arhitekture. Fermanom narediše da se izgradi najbjeliji i najsmjeliji most, nebeski svod nad hirovitom Neretvom, most koji spaja obale i ljude, živote i sudbine, ali ni slutili nisu kakvu nemirnu historijsku sudbinu će doživjeti i šta će značiti ovaj most. Namijenjen da služi dobru i spaja ljude, stvoren da zadivi i da se istakne u svijetu briljatne gradnje i arhitekture, naizgled kameni most od temelije postao je bezvremenski simbol.

Kameni most

On je naša identitetska osnova, svjedok najboljeg, ali i najgoreg vremena koje smo preživjeli. Velika civilizacijska vrijednost koju je imao projekat obnove Starog mosta nije bilo samo ponovno zidanje kamenog mosta, već obnova života i povjerenja, te nada da obnova Starog mosta predstavlja temelj za dalji mir i održiv život na ovom dijelu evropskog kontinenta. Kao prvi bosanskohercegovački spomenik i najvrijednija graditeljska i kulturna baština koju Mostar ima, 2005. godine upisan je na UNESCO-ovu svjetsku listu zaštićenih i najvrijednijih spomenika kulturnog naslijeđa svijeta.

Time je pozicionirao Mostar na mapu najznačajnijih mjesta civilizacijskog graditeljstva i umjetnosti. Stari most simbol je i jamac našeg prijateljstva i susretanja, velike zahvalnosti, gradnje i izgradnje novog i, nadamo se, boljeg života. Večeras Stari most, Mostar i njegovi građani uspravno i ponosno stoje, s dubokom vjerom da zajedno koračamo u mirnu i uspješnu budućnost.

Građanima Mostara u čast i vrijednost obnove Starog mosta, simbola Mostara, u ime Grada Mostara poklanjamo veliki svečani koncert Harija Varešanovića i uz želju da ispod mosta ljubavi i spajanja uvijek volimo, živimo i stvaramo uspomene sretnog života. Neka vječno živi Stari most, neka vječno u nama živi ideja mira i zajedničkog života, neka je ponosan Mostar i naša domovina Bosna i Hercegovina. Živjeli u miru i sreći u svom Mostaru. Prijatelji Mostara i Starog mosta, veliko vam hvala – između ostalog je rekao Salem Marić koji je zahvalnice za izuzetan doprinos obnovi Starog mosta dodijelio zajedno sa gradonačelnikom Mostara Mariom Kordićem.

Muzički dio

Muzički dio programa otvorio je ansambl „Mostarske kiše“ koji je izveo „Eminu“, a potom su čelnici Grada Mostara uručili zahvalnice za izuzetan doprinos obnovi koje su dobili Svjetska banka, UNESCO, Kraljevina Nizozemska, Republika Turska, Republika Italija i Republika Francuska. Ansambl „Mostarske kiše“ nakon toga izveo je i „Ponovo si rođen“.

Svečani skokovi sa Starog mosta, uz bakljadu, vatromet i pjesmu „Stan Neretvo“ na najbolji način najavili su spektakl Hari Mata Harija. On je nastup otvorio “Lejlom” koju je zajedno sa njim pjevalo hiljade prisutnih ispod Starog mosta. Publika je uživala i u pjesmama “Strah me da te volim”, “Lud sam za tobom”, “Ne lomi me”, “Ruzmarin”…

Generalni medijski pokrovitelj događaja je BHRT, a pokrovitelj su i radio RSG i radio Mix. Izvršni producent manifestacije bio je Nedim Srnja, menadžer koji posljednjih godina organizira desetine koncerata najvećih muzičkih zvijezda širom BiH.

Šest godina

Podsjetimo, Stari most sagrađen je davne 1566., a, nakon oštećenja u ratu 1992. i rušenja tokom rata 1993., obnovljen je 23.7.2004. godine. Rekonstrukcija Starog mosta u Mostaru bila je zahtjevan građevinski projekat i trajala je punih šest godina.

Izdvojeno

VIDEO Slučajni susret otkrio zanimljive detalje: Koji Sarajlija je najmlađi taksista u Evropi

Published

on

Edin s našim novinarom Batom Šišićem

Mjesec je novembar, a u Sarajevu pao prvi snijeg. I, kako obično biva sa vremenskim nepogodama veći dio građana koristi usluge taksista grada Sarajeva. A takom mog kratkog boravka u Sarajevu bio sam i ja njihov potrošač.

Osmijeh od uha do uha

Iskreno, obično se ne vozim Sarajevo taxijem iz nekih mojih prijašnjih loših iskustava sa tom firmom. Ali, ovaj put mi se mnogo žurilo i nisam birao, a prvi taksi koji sam zaustavio bio je upravo Sarajevo taxi. I, tako sjedam u auto, a odmah po ulasku dočeka me osmijeh vozača, kako se kaže u narodu, od uha do uha. Dečko jako mlad, veseo, komunikativan.

Pruža ruku da se upoznamo i reče da se zove Edin Čaušević. Vidio sam da je po godinama veoma, veoma mlad, pa moja novinarska znatiželja nije mi dala mira, pa ga upitah za godine. I, tako započe naša veoma zanimljiva komunikacija.

– Ja sam najmlađi taksista u Sarajevu, ako ne i u BiH ili bolje rečeno u Evropi. Imam samo 19 godina i naslijedio sam zanimanje moga oca, koji je bio dugogodišnji taksista u Sarajevu. Ustvari ovo je porodišni posao i naša porodična tradicija. Ima još mladih taksista, ali ja sam opet najmlađi od njih, jer ta neka starija generacija i generacija mog oca polagano odlaze u penziju, pa mi djeca preuzimamo. Nastavljamo zanimanje i posao kojim su se oni bavili. Moram da kažem da se mi mladi taksisti svi držimo zajedno, pazimo jedni na druge – rekao nam mladi Edin.

Njihovo dijete

Kako su te prihvatili stariji taksisti?

– Veoma, veoma lijepo. Mog tatu su svi poznavali i poštovali, ustvari prihvatili su me kao da sam njihovo dijete, što realno i jesam. Veoma često me kontaktiraju, nude pomoć pitaju me da li znam sve ulice, kako se općenito snalazim u poslu. Ali, mi ove mlađe generacije više sa tim nemamo problema, svi imamo ove pametne telefone, aplikacije. Jednostavno posao taksiste je veoma, veoma zanimljiv.

 

Po ulasku odmah sam primijetio da si veoma komunikativan, nasmijan.

– Iskreno taksisti su ogledalo svakog grada, ambasadori svakog grada. Jer svaki stranac koji dođe u grad većinom sjedne u taksi i, prvi njihov susret sa nekim recimo iz Sarajeva je upravo vozač taksija. Jednostavno taksista stvara prvi utisak o jednom gradu. Ja govorim više stranih jezika tako da mi je to jedna olakšavajuća okolnost po pitanju ovog posla i komunikacije sa ljudima.

Edin Čaušević osim što vozi taksi, uporedo sa poslom je i student.

– Da, tako je. Studiram informatiku, softverski inžinjering je bio moj izbor. To je ono što ima smisla uz ovaj posao koji radim. Jer u ovom poslu sam slobodan, nemam ograničeno vrijeme, tako da mogu da studiram.

Student Informatike

Kada završiš studij da li ćeš se nastaviti baviti taksijem?

– Jedno sigurno znam, da porodični posao neću ostaviti, ali vidjet ću šta će mi još život donijeti i gdje će da me odvede. Sa informatikom se može raditi iz svakog dijela našeg lijepog Sarajeva, tako da nismo ograničeni sa mjestom gdje se u tom trenutku nalazimo. A, meni je to veoma bitno da imam tu neku slobodu, koja meni mnogo znači.

Na pitanje da li je teško biti taksista u Sarajevu, Edin je odgovorio:

– Za mene zaista nije, jer mi svi mladi, pa tako i ja puni smo energije, elana. Meni se lično sviđa što upoznajem nove ljude, jedino je saobraćaj u Sarajevu malo specifičan. Ali, za mene je Sarajevo super u poređenju sa drugim gradovima u Evropi i regionu.

Da li se plašiš noćne vožnje, da li je bilo neprijatnih situacija?

– Da budem iskren, kako ja tako i moje kolege, mislim na ovu mlađu generaciju, mi baš biramo. Izbjegavam ili izbjegavamo da vozimo ljude koji su pijani ili pod dejstvom nekih od zabranjenih supstanci. Za sada zaista nisam imao nikakvih neugodnih situacija. Nekad ljudi to pogrešno shvate, ali zbog moje ili naše sigurnosti mi zaista biramo u trenutku koga ćemo da primimio u auto.

Siguran sam da je mnoge od vas koji ste ovo čitali, dirnula ova iskrena priča veselog i mladog sarajevskog taksiste Edina Čauševiča, čiji broj vozila je je 309 Sarajevo taksi.

Svaki nepoznati putnik, stranac koji uđe u njegov automobil shvatit će odmah koliko je Sarajevo, koliko je Bosna i Hercegovina gostoljubljiva zemlja i zemlja sa dosta mladih i veoma pametnih i talentiranih ljudi.

Bato Šišić (Naj portal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending