Nastao nakon sudara evropskog i afričkog kontinenta: ROG ŠVAJCARSKE

Simbol Švajcarske koji je jednako poznat među alpinistima i ljubiteljima čokolade Toblerone jedan je od najviših vrhova na Alpima. Prepoznatljiv izgled piramidalne planine, kao i istprijski usponi od kojih su neki i tragično završili, čine Materhorn ništa manje značajnim od viših predmeta želja alpinista širom svijeta.

Materhorn, poznat po svom blago savijenom rogu, nastao je prije više od 50 miliona godina, kada su se sudarili evropski i afrički kontinent. Vrh planine na kojem se sastaju nazubljeni grebeni oblikovali su ledenjaci. Erozijom stijena zbog hladnoće od koje pucaju, leda koji ih oštećuje, kao i vode što ih oblikuje nastale su udubljenja na stranicama između grebena.

Ekspediciju kojom je ta alpska planina na granici između Švajcarske i Italije visine 4478 metara prvi put osvojena vodio je Edvard Vajmper, a veći deo njegovog tima stradao je prilikom silaska. U pokušajima osvajanja od prvog uspona pa do 1995. godine poginulo je oko 500 alpinista.

Hipnotišuća ljepota Mattertorna fascinirala je još i konzula Julija Cezara, a smatra se da je tada dobio svoj francuski naziv Servin, koji je kasnije promijenjen u Cervin.

Švajcarski fizičar i geolog Horas Benedikt d Sosir, koji se penjao i na Mont Blan, razmišljao je o osvajanju Švajcarca, ali zaključio je kako strme stranice na kojima se ni snijeg ne zadržava nisu prijateljski naklonjene prema posjetiocima.

Ingli Vajmper dokazao je kako je Sosir pogriješio, ali ideja mu nije prošla glatko. Od 1861. neumorno se penjao sedam puta da bi četiri godine kasnije, kada je imao 25 godina, krenuo švajcarskom stranom sa svojim timom u julu. Došli su do vrha, ali prilikom spuštanja uže je puklo i četiri čovjeka su nestala u provaliji.

Trojicu su našli 1200 metara niže, a tijelo četvrtog, lorda Francisa Daglasa nikada nije pronađeno. Kolibe, užad, kablovi i uporišta koja su kasnije postavljena danas pomažu alpinistima, ali vrh koji izaziva strahopoštovanje nastavio je da uzima živote. To međutim ne sprječava i do 200 hrabrih ljudi koji se godišnje popnu na slavni rog. (Naj portal)

PROČITAJTE I OVO:

https://najportal.ba/amputirac-i-planinar-iz-brckog-mirko-zecevic-talic-ovojio-preko-70-planinskih-vrhova/