Pratite nas

Zanimljivosti

Narodne izreke o damama: OPASALA SE JEZIKOM K’O GUJA REPOM!

Published

on

Vremena su prošla stara i sa njima običaji. Žena je danas koliko – toliko ravnopravna u društvu. Vremena su se drastično promijenila, s modernizacijom svijeta modernizovala se i žena, ali i muškarac koji je danas tolerantniji, plemenitiji, ali i odgovorniji prema njoj.

A samo nekoliko decenija unazad uloga žene bila je da bude domaćica i majka. Rijetko kad se udavala iz ljubavi, sklapala je brak jer su njeni roditelji tako odlučili. Uglavnom, nakon udaje žena je živjela s mužem i cijelom njegovom porodicom u istoj kući. Rađala je djecu, kuhala, prala, čistila i sve to bez prigovora. Žena koja se odlučila obrazovati i koja se nije udala do 25 godine starosti, smatrana je “starom curom”, bila je društveni izgnanik.

O ženi su se pisale najljepše pjesme, slikala najljepša umjetnička djela, snimali filmovi… Ostale su I neke narodne poslovice o ženi. Nekima se neće svidjeti, ali su one zapisane u narodnoj literature. U nastavku pročitajte neke od narodnih izreka nastalih tokom minulih vijekova na Balkanu:

Da joj zašiješ usta, na stražnjicu bi progovorila.

Dobro je nekad i (pametnu) ženu poslušati.

Žena pijanica – gotova bludnica.

Žena se uzda u plač, a lopov u krivokletstvo.

Žena će samo onu tajnu sačuvati koju ne zna.

Ženu, pušku i konja može čovjek pokazati, ali u naručje ne davati.

Kada žena plače pitaj je šta hoće.

Lajava žena, često puta bijena.

Lakše je sačuvati zeca na gori nego ženu na domu.

Ne daj kobile u najam, niti puštaj ženu na sajam.

Nemoj biti ljuta da ne budeš žuta, već budi dobra da ne budeš modra.

Ni u moru mjere, ni u ženi vjere.

Opasala se jezikom k’o kuja repom.

Žene su da zbore, a ljudi da tvore

Gori je ženski jezik no turska sablja.

Gdje žena buči tu muž muči. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending