Pratite nas

Zanimljivosti

Najveći blam pred djevojkom: ISPOVIJEST ZAVODNIKA KOJI JE DUGO GANJAO KONOBARICU, A KADA JE OSVOJIO MRTAV – PIJAN ZASPAO, ALI TO NIJE SVE

Published

on

Blamovi su, na našu veliku žalost, trenuci koji ne mogu da se zaborave. Ne želimo da ih se sjećamo, voljeli bismo da možemo rukom da ih obrišemo, ali oni nam ostaju urezani u sjećanju. Najviše pamtimo one koji su se dogodili pred osobom koja nam se dopada, sa kojom smo željeli vezu ili flert. Muškarci su sebavili ovom temom, a jedan od njih je odlučio da ispriča svoj najveći blam u životu.

Objasnio je da mu se dugo dopadala jedna konobarica kojoj nije želio da priđe jer je bio ubijeđen da nema nikakve šanse. Kada se napokon dogodila situacija da provedu veče zajedno, desio se blam koji nikada neće moći da zaboravi. Njegovu priču prenosimo u cjelosti:

“Dugo mi se sviđala jedna konobarica i vremenom smo postali dobri. Daleko je iznad moje lige i znao sam da nemam nikakvu šansu kod nje, ali sam joj bio simpatičan i bila je u fazonu da se družimo. U principu je zbog toga nikad i nisam napadao, ali je znala da mi se sviđa. Jedno veče poslije proslave nove godine u kafiću u kom je radila, pozove ona mene da prespavam kod nje. Ona jako pijana, ja jako, jako pijan. Odemo kod nje, nešto se tu vrtimo i na kraju legnemo zajedno u donjem vešu u njen krevet”, napisao je i dodao:

“Bio sam baš jako, jako pijan, toliko da mi nije bilo do se**a uopšte, jer je bio onaj, maltene posljednji, stadijum pijanstva. Skećam se samo kroz maglu da se konstantno šalila na temu se**a i rekla mi da ne pričam nikom da smo spavali. Slijedeće što se dešava je da se ja ujutru budim, ona još spava, ja sretan kao majmun, ali ne znam da li sam je je**o”, napisao je.

Uslijedio je odgovor koji je najmanje želio.

“Probudim je, pitam je koji ku**c, je l’ smo se možda kre*nuli sinoć, a ona počne da se smije i kaže mi da sam zaspao 5 minuta nakon što smo legli i da sam jako glasno prdio u snu cijelu noć. Umro sam od blama. Poslije toga sam je vidio još par puta u životu i nikad nismo pričali o toj noći. Baš super, zar ne?”, glasio je kraj, a komentari su bili još zanimljiviji.

“Zamisli… Upoznaš je u kafiću, ona te pusti u svoj život, legnete zajedno pijani, ti prdiš u snu, a ona nastavlja da spava pored tebe i ne dira te. To saznaš uz kikotanje i smijeh. Meni ovo izgleda kao početak ozbiljne veze, zašto nisi nastavljao da je viđaš, pa pustila je pijanog muškarca u krevet, neće sigurno čuti harfu”.

“Trebao je da joj otpjeva serenadu iz debelog crijeva”.

“Nisi pokušao da spavaš sa njom ujutru?!” (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending