Zanimljivosti
Najljepši ukras svake bašte: KAKO SE NJEGUJU I GAJE ORLOVI NOKTI
Ako tražite živahnu puzavicu koja će vam brzo ukrasiti luk iznad kapije ili prekriti ostatak starog, sasušenog debla, orlovi nokti (lonicera) pravi je izbor za vas, a lijepo će se slagati i sa ružama.
Raste kao listopadni žbun do deset metara visine, cvjetovi su narandžastožuti, sa pet režnjeva i cjevastog oblika. Karakterističan im je opojan, slatkast miris, zbog čega privlače mnoštvo pčela koje ih oprašuju.
Ova živahna puzavica ima malo zahtjeva, podnosi visoke temperature, a samo tokom dugotrajnih suša potrebno joj je dodatno zalivanje. Ako je mjesto gdje sadite orlove nokte dobro pripremljeno, treba dodati đubrivo samo na početku sezone (možete upotrijebiti uravnotežen odnos 10-10-10) i, eventualno, još jednom tokom cvjetanja.
Pošto su orlovi nokti šumska biljka, korijen mora uvijek biti u hladu. Odgovara im zemlja bogata humusom. Iskusni ljubitelji kažu da je lonicera skoro neuništiva i zato je preporučuju i onima koji su tek početnici u gajenju biljaka. Sadi se u veće betonske ili plastične žardinjere, dubine najmanje 50 centimetara i širine od 40 do 50 centimetara, ili u vrtu i vrlo je pogodna za gajenje u velikim saksijama na terasama ili balkonima. Može se posaditi uz zid, ogradu, pergolu, luk iznad kapije ili oko starog sasušenog stabla. Ako im se ne obezbijedi oslonac, postaju interesantni pokrivači tla u vrtu. Mogu se ožiliti i u čaši sa vodom.
Preporučuje se redovno orezivanje, jedino ne treba orezivati u junu, kada najviše cvjeta. Često se dešava da grane koje vise i dodiruju zemlju puste korijenje. Takve grane treba odsjeći od matične biljke i posaditi posebno.
Za najbolji efekat, treba izabrati zdrave nove izdanke sa puzavice koja je starija od dvije godine. Pozno proljeće ili rano ljeto su najbolji termini za ovaj poduhvat.
Izdanke je najbolje isjeći rano ujutru, kada je puzavica sva jedra od noćne vlage i kad nema vreline koja bi izdanke brzo isušila. Ipak, treba da budete brzi i da ih presadite što prije.
Biće vam potrebna: zemlja za rasađivanje (kako možete da je sterilišete, male saksije (ne veće od 12 cm u prečniku), hormon za oživljavanje, providne plastične kese, elastične gumice i drveni štapići ili prutići. Odsijecite izdanke dužine oko 15 centimetara, tako da rez bude odmah ispod listića pa uklonite donji par listova.
Sipajte malo hormona za oživljavanje u malu posudu i svaki izdanak zamočite u prah. Otresite višak. U pripremljenoj zemlji napravite udubljenje prstom ili štapićem, dubine oko 5 centimetara i stavite izdanak u udubljenje. Zaspite zemljom i nježno pritisnite tako da izdanak bude prav i čvrsto zasađen. Zalijte umjereno.
U zemlju sa strane postavite i po dva do tri prutića pa navucite plastičnu kesu preko njih tako da izdanak bude zaštićen. Kesu pričvrstite gumicom.
Stavite na mjesto gdje nema direktnog sunca. Zalivajte povremeno, s tim što zemlja treba da bude vlažna ali ne i mokra. Ispod kesica bi uvijek moralo da bude malo kondenzovane vlage.
Izdanci će se razviti nakon dvije do tri nedjelje. Možete da testirate da li se već razvio korijeni sistem tako što ćete nježno povući puzavicu – ako osjetite otpor, znači da su se žilice već razvile. Bilo bi dobro da vodite evidenciju o datumu kada ste ih zasadili. (Naj portal/ foto: Shuterstock)
PROČITAJTE I OVO:
Cvijeće za radost: ZAŠTO SVAKI DOM TREBA IMATI “MOLITVENU BILJKU”?
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON