Vikendi su nekada predstavljali pauzu od obaveza, vrijeme rezervisano za odmor, porodicu i tišinu.
Osjećaj rasterećenja
Danas, međutim, sve češće se pretvaraju u listu zadataka koju pokušavamo „uhvatiti“ između subote ujutro i nedjelje navečer. Umjesto osjećaja rasterećenja, ponedjeljak dočekujemo jednako umorni — ako ne i više.
Jedan od glavnih razloga je to što vikende koristimo da nadoknadimo sve ono što nismo stigli tokom radne sedmice. Čišćenje, kupovina, odgovaranje na poruke, planiranje narednih dana — odmor se gura u stranu, a produktivnost ostaje prioritet.
Čak i kada nemamo konkretne obaveze, često osjećamo pritisak da „ne smijemo traćiti vrijeme“.
Poseban problem predstavlja stalna dostupnost. Telefoni, društvene mreže i notifikacije brišu granicu između radnih dana i vikenda. Um ne dobija priliku da se isključi, jer smo neprestano informisani, uključeni i mentalno aktivni. I dok tijelo miruje, misli ostaju u brzini.
Zanimljivo je da se i slobodne aktivnosti često pretvaraju u obavezu. Vikendi se planiraju do posljednjeg sata, a čak i opuštanje mora biti „dobro iskorišteno“.
Fotografije, check-liste i poređenja s drugima dodatno pojačavaju osjećaj da nikada ne radimo dovoljno.
Sporost i dosada
Možda problem nije u nedostatku vremena, već u načinu na koji ga doživljavamo. Pravi odmor ne mora biti ispunjen aktivnostima — ponekad je to upravo suprotno. Tišina, sporost i dosada postaju rijetki, ali neophodni.
Ako želimo da vikendi ponovo odmaraju, možda je vrijeme da promijenimo očekivanja. Ne moramo ispuniti svaki sat, niti biti stalno dostupni. Ponekad je najveći luksuz vikenda dozvola da — ne radimo ništa.
(Naj portal)
Pročitajte još:
NAJ TEMA Ako ti danas ništa ne ide – ovo trebaš pročitati!
NAJ TEMA Sve što je sada, jednog dana će biti prošlost
Zaboravite guglanje: Saznajte kako ChatGPT može pronaći savršeni poklon za vas u nekoliko klikova
Saznajte i ovo:
NAJ TEMA Kako nas muzika vraća u vrijeme koje više ne postoji: Nije do pjesme – do nas je!


