Koliko danas vrijedi plata od 1.000 KM?
Nekad simbol sigurnosti, a danas granica preživljavanja.
Iako je odluka da se minimalna plata poveća na 1.000 KM u potpunosti ispolitizirana – kao i gotovo sve kod nas – postavlja se pitanje: šta ta cifra zapravo znači za život prosječnog građanina?
Nevjerovatno je kako gotovo svaka odluka vlasti u Bosni i Hercegovini biva automatski polarizovana. Opozicija, bez obzira na sadržaj odluke, po pravilu ima zamjerke i argumente. Ako je nešto dobro po narod, odmah se naziva populističkim potezom. Ako je štetno, onda se jedva dočeka kao dokaz nesposobnosti i bahatosti vladajućih struktura.
U takvom okruženju, istina o tome kako obični ljudi žive sa tim „velikim odlukama“ obično se gubi u političkoj galami. Tako i ova nova „minimalna plata od 1.000 KM“ djeluje više kao naslov za predizborne plakate, nego kao stvarna promjena koja poboljšava kvalitet života.
Rast cijena, pad standarda
Posljednjih godinu dana bilježi se konstantan rast cijena osnovnih životnih namirnica, režija i stanarina. Hljeb koji je 2020. koštao 1 KM sada dostiže i 2 KM. Mlijeko, ulje i meso skuplji su i do 40% nego prije samo dvije godine.
Prosječna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu iznosi oko 2.900 KM, dok minimalna plata – i pored „povećanja“ – jedva pokriva osnovne životne troškove samca. Za one koji primaju upravo tih 1.000 KM, svakodnevna računica izgleda ovako:
Na šta ode plata od 1.000 KM:
– Stanarina + režije: 500 KM
– Hrana: 350 KM
– Prevoz i gorivo: 80 KM
– Internet i mobilni: 30 KM
– Higijena i ostalo: 40 KM
Svi ovi troškovi se mogu smatrati fiksnim, tako da se najveći pritisak redovno sruči upravo na stavku hrane. Drugim riječima – morate stegnuti kaiš, i to bukvalno. A ona porodica kojoj je 350 KM dovoljno za prehranu, sigurno neće imati problema s linijom – ali će zato imati problema s raznolikošću, kvalitetom i zdravljem.
Nedavna istraživanja pokazuju da prosječna porodica u BiH troši više od 50% svojih ukupnih primanja na hranu. U razvijenim zemljama, taj broj ne prelazi 10%. Iz toga se može jasno zaključiti razlika u kvalitetu života kod nas i na Zapadu – ne samo kroz novac, nego i kroz svakodnevni osjećaj sigurnosti i dostojanstva.
Glas građana: “Ili režije ili hrana”
„Nije više pitanje luksuza, nego opstanka. Nekad sam od 1.000 KM mogao i uštedjeti, sad biram da li ću platiti grijanje ili kupiti meso.“ – kaže Adnan, 34, IT tehničar iz Sarajeva.
„Radim u administraciji i imam 1.020 KM. Na papiru to izgleda dobro, ali kad podvučem crtu – svaki mjesec sam u minusu.“ – dodaje Mirela, 42, iz Tuzle.
Od plate se ne živi – preživljava se
Plata od 1.000 KM više nije mjera pristojnog života, već granica između stabilnosti i preživljavanja.
Dok vlasti barataju brojkama, a opozicija kritikama, građani balansiraju između dvije krajnosti – ‘hladnih’ računa i još hladnijih frižidera.
Bez realnog rasta standarda, ulaganja u proizvodnju, obrazovanje i zdravstvo, svaka nova cifra na platnoj listi ostaje samo iluzija napretka.
A kad vam država “pokloni” veću platu, a trgovina je odmah “pojede” – jasno je da nije cifra ta koja mijenja stvarnost, nego sistem.
A. Mirvić (Naj portal)
Pročitajte još:
‘NAJ TEMA’ Top 5 najgorih bolova koje čovjek može doživjeti: Donose nesnosnu fizičku patnju
