Pratite nas

Zanimljivosti

Na šta ukazuje ako nam dolaze osobe koje su loše: NIKOG U ŽIVOTU NE SREĆEMO SLUČAJNO

Published

on

Nemate sreće i ne postoje samo toksični pojedinci na svijetu. Svi ljudi koji vam pređu put pokazuju vam nešto o tome šta se dešava u vama
Ljudi koji vas privlače nisu slučajni, oni su vaša ogledala. Predstavljaju:

Vaš odnos prema sebi;

Vjerovanja koja imate o sopstvenoj vrijednosti;

Vjerovanja koja imate u odnosima;

Koje su vaše granice u odnosima;

Rane iz prošlosti koje tek treba zaliječiti;

Koliko ste zapravo spremni za intimnost;

Kako je tvoje srce otvoreno;

Koliko ste povezani sa svojim unutrašnjim ja;

Vaš odnos prema sopstvenoj ženskoj i muškoj energiji;

Koliko ste ljubavi spremni da prihvatite.

Ljudi koji nas privlače nisu slučajni. Oni su kao neka vrsta svjetlosti koja osvjetljava gdje se nalazimo na putu sopstvenog iscjeljenja. Oni mogu da nam pokažu dokle smo stigli ili da istaknu naše nezacijeljene rane. Ako vas privlače ljudi koji nisu “prikladni za vas”, to je samo dokaz da morate da uđete u sebe i razmislite o tome koji dijelovi sebe zahtijevaju liječenje.

Ako vas privlače ljudi koji su nedostupni, nepoštovani ili toksični, to je znak da niste spremni da primite zdravu ljubav. Na primjer, ako ste odrasli u kući u kojoj su vaši roditelji bili previše zauzeti da bi vam posvetili mnogo vremena ili pažnje, razvili ste sistem uvjerenja da jednostavno ne zaslužujete ljubav, da to nije za vas ili da ste imali situaciju u kojoj ste naporno trudili da dobijete bar malo pažnje.

Kao odraslu osobu, to će vas privući partnerima koji se prema vama ponašaju na sličan način kao vaši roditelji, a to samo jača vaša uvjerenja. Dok se rane koje nosite ne zaliječe i vaš sistem vjerovanja se ne ažurira, vi ćete nastaviti da se nesvjesno miješate u toksične veze koje su zapravo samo odraz onoga što se dešava u vama.

Ako se i vama desi da vas privlače ljudi koji su nepristupačni ili toksični, možete odustati i reći sebi da nema dobrih partnera i da jednostavno nemate sreće. Možete nastaviti da stvarate iste odnose i na kraju se razočarate. Ali takve odnose možete vidjeti kao priliku za rast. Možete se pogledati u ogledalo i dobro pogledati koje dijelove vas još treba tretirati.

Znam da nije uvijek lako tako se gledati u ogledalo, ali to je jedini način da se riješite toksičnih obrazaca u vezama. Nemate sreće i ne postoje samo toksični pojedinci na svijetu. Svi ljudi koji vam pređu put pokazuju vam nešto o tome šta se dešava u vama. Oni ukazuju na nezacijeljene rane i ograničavajuća vjerovanja.

Da bismo privukli prave ljude u svoje živote, moramo prihvatiti odgovornost za sebe i usredsrediti se na sopstveno iscjeljenje. Samo na taj način možemo uspostaviti zdrave odnose i oprostiti se od toksičnih ljudi. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending