Zanimljivosti

Muškarci naveli šokantne razloge zašto ne koriste kondome: JEDNE STEŽE, DRUGIMA SU PRESKUPI…

Published

9 mjeseci

22/12/2023

Jedan 22-godišnjak iz okoline Beograda je zabrinuto postavio pitanje na jednoj društvenoj mreži o korištenju zaštite tokom spolnih odnosa. Zanimalo ga je zašto se mladi ne informišu i zašto ne koriste kondome.

“Imam pitanje za korisnike s Balkana. Zašto kod nas ne postoji edukacija o važnosti zaštite tokom vođenja ljubavi? Imam 22 godine i nijedan prijatelj kojeg znam ne koristi zaštitu nikada, čak ni kada se prvi put viđa s nekom djevojkom. Jedino za koje znam da koriste kondom su likovi koji imaju odnos prvi put”, napisao je.

Zatim se osvrnuo na neželjene trudnoće:

“Također, djevojke ne insistiraju na upotrebi zaštite jer im je glupo pitati dečka. Toliko je neželjenih trudnoća, 2023. godina je. Nevjerovatno je kako ljudi nisu educirani i misle da se zatrudnjeti može samo zbog jedne stvari. Zašto ne kupujete/koristite kondome? Novac? Osjećaj? Tvrdoglavost? Utjecaj erotskih filmova?”

Prema statistici, mladi ne koriste dovoljno kondome pri spolnom odnosu što ukazuje na još jedan problem, a to su sve češće spolno prenosive bolesti.

Jedna studija navodi da je 14 posto petnaestogodišnjaka izjavilo da je imalo rani spolni odnos (u dobi 15 godina ili ranije), a od njih 32 posto nije koristilo zaštitu (kondom) kod posljednjeg spolnog odnosa. Njih 18 posto je navelo da koriste manje pouzdanu metodu zaštite od trudnoće – prekinuti snošaj. Trideset posto mladih u dobi 18 do 25 godina nije koristilo kondom prilikom prvog spolnog odnosa, dok prilikom posljednjeg spolnog odnosa njih 45 posto nije koristilo kondom, a samo 20 posto je izjavilo da redovno koristi kondom.

Jedna djevojka je otkrila neke od najčešćih razloga:

“Sramota ih je kupovati kondome. Bolji im je osjećaj bez pa ih ne žele koristiti i oslanjaju se na sreću.”

“Moguće je da jednostavno nemaju novca jer pakovanje od tri do pet kondoma košta oko tri eura, što za srednjoškolce i studente nije jeftino, a ne mogu pitati roditelje za novce. Ako su stariji i imaju svoja primanja, onda ne znam”, rekao je jedan korisnik.

“Mene to steže (previše mi je veliki za kondom)”, “Ali ja sam čist, hoćeš reći da ti imaš neku spolnu bolest!?”, “Na piluli si, zašto bih koristio kondom!?”, “Puno je ljepše bez, nikada to nisam koristio u životu pa mi ne fali ništa…”, navela je jedna djevojka izgovore koje je čula od muškaraca.

Druga je navela priču koju je čula od prijateljica:

“Izgovori koje sam čula od mojih prijateljica je da je alergična na kondome, da nju to žulja i da joj je draže da je muškarcu ugodnije nego da se zaštiti jer od čega da se štiti kad je ona čista, a i njega je pitala da nema neku spolnu bolest, a ako ostane trudna – ne bi bila prva koja abortira.”

“Nije da ljudi nisu educirani nego se više vode logikom ‘neće se to meni dogoditi’, ili ja nisam nikad imao nikakvu bolest (niti sam se ikada testirao) što znači da sam siguran, a drugima vjerujem na riječ. Vidim po komentarima da je neželjena trudnoća glavni problem – da vam nešto objasnim – nije! Problem su spolne bradavice, klamidija i ostale spolno prenosive bolesti. Imao sam prijatelja, dobio je spolne bradavice, jedva ih se riješio”, dodao je jedan muškarac.

Jedan pratilac se na kraju našalio: “Ja ga ne koristim iz samo jednog razloga – nemam s kime. Ali šalu na stranu, opća intimna kultura nas uči kako da na vrijeme ne snosimo posljedice i zaštitimo svoje zdravlje, ali i zdravlje drugih. Uvijek je bolje spriječiti, nego liječiti”. (Naj portal)

Tagovi:kondom trudnoća zaštita

Sljedeća vijest

Vic: ČESTITAM, POSTAT ĆETE MAĆEHA

Predhodna vijest

ONA JE VLASNICA NAJVEĆIH PRIRODNIH GRUDI: Znate li koliko joj je teška svaka ponaosob?

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

8 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.