Zanimljivosti

Momku umalo nije pozilo: REKAO DA IDE U WC, PA POBJEGAO IZ RESTORANA DA NE PLATI RAČUN!

Published

11 mjeseci

15/10/2023

Amerikanka na društvenim mrežama dijeli iskustvo sa dejta u restoranu “Fontaine's Oyster House” u Atlanti. Dok je ona bila užasnuta što je muškarac pobjegao sa večere kako ne bi platio račun, čini se da su svi stali na njegovu stranu. Razlozoi su njena porudžbina i mljackanje za stolom.

Djevojka je naručila porciju ostriga čija cijena iznosi 15 eura. To nije sve. Ona je nastavila da naručuje porciju za porcijom, a do kraja dejta pojela je ukupno 48 ostriga. Čak se nije suzdržavala ni mljackanja.

“Kad je došla četvrta porcija, gledao me je u čudu, nije me bilo briga. Morala sam. Bilo je tako dobro”, rekla je.
Ipak, četiri porcije je nisu spriječile da naruči i predjelo.‬ Kad je račun stigao, njen partner, koji je, kako ona kaže, naručio samo jedno piće, rekao je da ide do WC-a i nikada se nije vratio.

“Zašto je rekao da ide do WC-a i nikada se nije vratio? Ja sam ga čekala. Prošlo je 10, 20, 30 minuta”, priča ona.

Iako je platila račun, odlučila je da se suoči sa njim tako što je podijelila snimak njihovog razgovora.

“Pobjeći zbog računa je ludo”, poslala mu je poruku, na šta je on odgovorio da joj je ponudio izlazak na piće, a onda je ona naručila svu tu hranu.

“Mogu da ti vratim iznos za piće”, dodao je.

Dok je ona bila užasnuta njegovim ponašanjem, čini se da su svi stali na njegovu stranu. “Ne znam šta je gore, porudžbina ili suludo mljackanje”, “Pitao te je da odete na piće, a ti si uzela da jedeš šta si stigla”, “I ja bih pobjegao i kartica bi bila moja najmanja briga”, pisali su. (Naj portal)

Tagovi:mljackanje račun restoran

Sljedeća vijest

Blud i razvrat na dvoru najbogatijeg sultana na svijetu: IMA HAREM SA 100 ŽENA, KOJE MIJENJA SA SINOM

Predhodna vijest

Koristili jahte kao mamac za dame, pa se posvađali: HALO DRUGAR, KRADEŠ NAM DJEVOJKE (Video)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

8 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.