Pratite nas

Zanimljivosti

Metova majka je otišla na pravedeniji svijet, a on zbog jedne poruke i dalje plače

Published

on

Nakon što je jedan muškarac objavio pismo koje mu je majka na samrti ostavila – svijet se slomio od tuge. Ovakvih sudbina je na svakom koraku, ali rijetko koja stigne do javnosti. Nakon što ga pročitate ovo pismo vjerujemo, da ćete odmah pozvati svoje roditelje

Grcali u suzama

Na platformi Redit je podijeljena jedna ispovijest nakon koje su svi grcali u suzama. Naime, jedan muškarac podijelio je javno srceparajuće pismo koje mu je napisala njegova mama prije nego što je umrla od raka.

Met koji je postavio pismo na platformu društvenih medija rekao je da mu majka nedostaje svakodnevno. Iako ga poruka tjera da plače, Met kaže da plače “sa osmjehom na licu”. U poruci upućenoj Metu je pisalo:

„Pišem ovo pismo u nadi da ćeš ga jednog dana pronaći. Nadam se da si znao koliko te volim! Imaš najljubazniju dušu od svih koje sam poznavala. Uvijek si bio tu za mene kada si mi bio potreban. Napustio si posao znajući da nećeš imati nikakve prihode samo da bih imala nekoga da me vodi na tretmane. Kakva sjajna stvar! Hvala na tome! Nadam se + molim se da ste blizu Kristi + Kajl. Porodica je sve. Nadam se da si pronašao osobu svojih snova, da ste veoma srectni + zadovoljni u svom životu, tako ste to zaslužili. Jedno od najboljih vremena koje sam provela sa tobom bilo je na Grounds for Sculptures. Sjećaš li se? Uvijek ću paziti na tebe. Uvijek sam se više plašila da te ostavim nego smrti. Bio si najbolji sin ikada! Do ponovnog susreta! Ljubavi vječna, mama – pisalo je u pismu.

A čitaoci su ostali da jecaju, kako je jedna osoba prokomentarisala:

„Brate, i ja plačem nakon što sam ovo pročitala. Vratiću se, moram da zagrlim mamu“.

„Kao neko ko je takođe izgubio svoju mamu zbog te strašne bolesti, ovo me ružno rasplače“.

„Ovo me je natjeralo da pozovem mamu, plakao sam kada se javila i pretpostavljam da je znala da mi nedostaje jer živimo u različitim državama i samo me je pustila da završim da plačem. Nikad se nisam osjećao tako dobro.

Volite roditelje

„Plačem. Tvoja mama mora da je bila nevjerovatna, a ti mora da si bio veoma dobar sin. Tako mi je žao zbog tvog gubitka. Čuvaj se, Met! – samo su neki od komentara čitalaca koji su se nizali ispod objave.

Nažalost, Met je takođe otišao na onlajn forum da podijeli vijest da je i njegov tata “sada na intenzivnoj njezi zbog komplikacija sa rakom”.

Podsjetio je sve da “ljudima koje volite kažete koliko vam znače” i da ih “svakodnevno podsjećate da ih volite”. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending