Pratite nas

Razglednice

Među 25 najljepših atrakcija u Evropi: NA OSTVRU GOSPA OD ŠKRPJELA ISPUNJAVAJU SE SVE ŽELJE

Published

on

Crna Gora se može pohvaliti velikim prirodnim, istorijskim i kulturnim bogatstvima koje možete pronaći u svakom kutku zemlje. Dokaz za to je i lista od 25 najljepših atrakcija u Evropi.

Jedan od najpoznatijih časopisa za putovanja “Travel&Leisure”, sa razgranatom mrežom fotografa i reportera širom svijeta, redovno donosi uvide u neke od najatraktivnijh i najljepših mjesta na svijetu.

Ostrvo Gospa od Škrpjela kod Perasta u Boki Kotorskoj uvršteno je na listu 25 najljepših mjesta u Evropi, po izboru ovog uticajnog časopisa.

Ovo neobično ostrvo, nastalo je kao rezultat vjekovnog preplitanja legende i tradicije, uz svesrdnu pomoć žitelja Perasta i drugih gradova Boke.

Gospa od Škrpjela, koja stoji ponosno naspram Starog grada Perasta, jedno je od dva šarmantna ostrvca smještena u Kotorskom zalivu. Na ovom vještačkon ostrvu nalazi se rimokatolička crkva (sa istoimenim nazivom), muzej i suvenirnica. Smatra se jednim od glavnih turističkih atrakcija u ovom dijelu Jadrana zbog legende o njegovom nastanku i nestvarne ljepote.

Prije nego što je ostrvo nastalo, na tom mjestu nalazilo se samo otvoreno more. Dva lokalna ribara, braća Morsić, naišla su na stijenu na kojoj su pronašli ikonu Presvete Bogorodice 22. jula 1452. godine. Ponijeli su je u Perast, ali su ubrzo otkrili da je ikona nestala. Čim su naredni put zaplovili morem, pronašli su ikonu na prvobitnom mjestu.

Vijest o čudu se ubrzo proširila, pa su odlučili da u znak zahvalnosti Presvetoj Bogorodici na tom mjestu sagrade crkvu. Međutim, maleni prostor nikako nije bio pogodan za realizaciju ovog ambicioznog plana, pa su se zavjetovali da će posle svakog putovanja baciti po koji kamen kako bi formirali vještačko ostrvo. Malo po malo, lokalni mornari odajući počast sigurnom putovanju, usred mora napravili su ostrvce. Tradicija bacanja kamena aktuelna je i danas, gdje 22. jula mještani tokom zalaska sunca dolaze brodovima i barkama kako bi bacali kamenje i širili površinu ostrva.

U početku je građena kao pravoslavna crkva koju su kasnije obnovili Mlečani i pretvorili u rimokatoličku. Unutar nje se nalazi kapela, a posjetioci mogu da uživaju u mnogobrojnim djelima italijanskih majstora, slikama Tripa Kokolja – lokalnog baroknog umjetnika iz XVII vijeka, originalnoj ikoni Gospe od Škrpjela i brojnim tapiserijama.

Ovdje se vijekovima njeguje jedna neobična tradicija. Pred oltar sa bogatim detaljima, napravljen od Carrera mermera koji je izvajao poznati skulptor iz Đenove, Antonio Capelano. Ljudi dolaze, pomole se, zamisle želju. Legenda kaže da ukoliko stavite ruku u otvor iza oltara na kome se nalazi ikona Bogorodice, želja koju zamislite biće ispunjena. Gospa od Škrpjela ima dvorišni dio poznat kao ‘Mjesto pomirenja’ gdje su se izgladile brojne svađe, krvne osvete kao i lokalne nesuglasice. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending