Pratite nas

Zanimljivosti

Mathilde Thomas iz Francuske tri dana nije jela ništa osim grožđa: BRZINSKI SUPER DETOKS ZA ČISTO TIJELO I BLISTAVU KOŽU

Published

on

Čišćenje organizma i dijeta bazirana na grožđu su izuzetno popularni, ali mnogi se zadržavaju samo na tome da popiju povremeno napitak od vode i ljekovitih biljaka u koji potope zrna grožđa.

U svom novom francuskom priručniku za ljepotu The French Beauty Solution, Mathilde Thomas, suosnivačica popularnog beauty brenda Caudalie na bazi grožđa, opširno govori o ogromnoj ljekovitoj moći skormnog grožđa.

Mathilde koja je odrasla na farmi u blizini Genobla i čiji roditelji posjeduju vinograd u Alpama, tvrdi da ovi okrugli čudotvorni slatki plodovi imaju moć da poprave sve naše boljke i kozmetičke probleme.

 Koža zablistala

Mathilde detaljno govori o svojstvima pročišćavanja i detoksikacije pomoću grožđa, poput visokog sadržaja minerala, organskih kiselina i hranjivog ulja sjemenki grožđa. Ona naravno nije prva koja je primijetila da redovna konzumacija grožđa ima pozitivne učinke na zdravlje.

Kako objašnjava, lijekovi na bazi grožđa imaju bogatu istoriju koja datira barem iz 18. vijeka. Thomas kaže da ona jednom godišnje obavi trodnevnu detoksikaciju na bazi grožđa poslije koje se osjeća preporođeno.

  • Sve vrijeme tokom detoksikacije sam se osjećala sjajno. Bila sam puna energije i osjećala sam se čistom i detoksikovanom. Trbuh mi je postao prilično ravan, ali najzanimljivija stvar je bila gledati kako mi koža postaje čistija, sjajnija i kvalitetnija. Nikada prije nije imala takvu meku teksturu i sjaj – kaže Mathilde.

Pa, kakav je osjećaj tri dana jesti samo grožđe? Mathilde u nastavku opisuje svoje trodnevno putovanje.

 Dan 1: Zeleni čaj umjesto kafe

– Detoks tehnički počinje sutra, pa sam dan ranije jela uglavnom voće i povrće. Imam dugotrajnu glavobolju, vjerovatno zbog prelaska s kafe na zeleni čaj. Pokušaj izbjegavanja hljeba i mliječnih proizvoda također je izazov jer se čini da su to prve stvari za kojima posežem kada osjetim glad.

– Kupila sam  dva kilograma grožđa za sutra. Mathilde kaže da tokom detoksifikacije ljudi jednu od  1-2 kg dnevno. Prvog dana pojela sam 1.3kg grožđa uz tri šolje zelenog čaja.

<195> Zapažanja: Ne pijem više kafu. Nema glavobolje, nema vrtoglavice, dakle, moj prelazak s kafe na zaleni čaj je bio uspješan. Ovisnici o kafi poput mene znat će o čemu se radi. Nadam se da će me kroz ova tri dana i dalje nositi osjećaj uspjeha.

Mathilde ističe da je grožđe sa sjemenkama superiornijeg okusa.

  • Sjemenke grožđa imaju važna jedinjena koja nam daju sjajnu i meku kožu. U Francuskoj ljudi uglavnom gutaju cijele bobice dobro pazeći da sažvakaju korisnu koricu grožđa – kaže Mathilde.

 Dan 2: 1kg grožđa i tri šolje zelenog čaja

  • Gladna sam. “Pojest ću samo komad sira” ili “ Ono što mi renutno treba je sendvič”, misli su koje imam skoro svaki sat, obično nekoliko puta između obroka. To je glas koji tek sad shvatam da postoji i pokušavam ga utišati grožđem.
  • Također, shvatam koliko često bezumno hvatam zalogaje hrane iz ostataka hrane na tanjirima svoje djece.
  • Danas nema pješačenja za mene, ali neke stvari se ne mogu izbjeći. Nošenje mog mališana do trećeg sprata naše zgrade me skoro oborilo s nogu.
  • Čulo mirisa mi je pojačano, kao kad sam bila trudna. Koža mi izgleda bolje i osjećam se čistije nego juče. Ten mi je mjestimično mastan, a na drugim mjestima suh, i vidim da se malo ujednačio.

 Dan 3: 1kg grožđa i dvije šolje zelenog čaja

  • Da kažem par riječi o Condord grožđu. To je vrsta koja se koristi za pravljenje želea, soka od grožđa, pa čak i bombona. Veoma je ukusno – kaže Mathilde.

Trećeg dana Mathilde priznaje da je “omrzla” grožđe. Dok je prethodnih dana uživala u temeljnom žvakanju kožice za koju je poznato da sadrži mnoge zdrave sastojke, sada je radije jela kašu od pulpe bobica grožđa samljevenih u blenderu. Ipak, poslije ova tri dana, osjećala se puna energije, stomak joj je bio potpuno ravan, a ten dobio blistavi sjaj.

 Dan 4: Zaključak

  • Danas sam pojela svoj posljedni grozd i moram reći da se osjećam sjajno. Pore na koži su mi se prilično smanjile, i generalno se osjećam čistije i zdravije.
  • Ipak, sljedeći put bih neke stvari napravila drugačije: Čekala bih odmor ili produžni vikend kako bih lakše završila detoksikaciju i nabavila organsko sjeme grožđa koje je ključno za uspjeh čišćenja organizma – zaključuje Mathilde. (Najportal)

 

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending