Zanimljivosti

Ljubav i velika razlika u godinama: DA LI MOŽE DA OPSTANE, ĆEMU SLUŽI “PRAVILO SEDAM”?

Published

2 godine

19/02/2023

Svi znamo da ne postoje striktno napisana pravila kada je ljubav u pitanju. Ne postoji osoba koja može da utiče na svoja osjećanja u toj mjeri da odredi da li će se u nekoga zaljubiti ili ne. To važi i za situacije kada je ona druga osoba dosta starija ili mlađa. O razlici o godinama u ljubavnim vezama mnogo se priča i to je česta tema i raznih istraživanja.

Između ostalog, pitanja koja se stalno postavljaju jeu da li veza, u kojoj postoji značajna razlika u godinama, može da opstane, da li je veliki jaz dobar ili ne i koja je idealna razlika u godinama?

Veze sa velikom razlikom
Kako razlika u godinama raste, čini se da postoji sve veća količina oklijevanja. Jedan od načina na koji se može utvrditi kolika je razlika u godinama u vezi idealna je “pravilo sedam“. Prema “Tovards Data Science”, ova formula za “društveno prihvatljive starosne razlike” uključuje dijeljenje godina starije osobe na pola i dodavanje broja sedam.

Dakle, prema ovome, ako imate 40 godina, “ne bi trebalo da izlazite” sa nekim mlađim od 27 godina. Ako ste mlađa osoba u vezi, ista formula funkcioniše za određivanje. Naravno, ova formula je samo jedan od rezultata istraživanja. Društvo je prilično podijeljeno po pitanju toga da li su razlike u godinama zaista važne u vezi.

Da li veza ima budućnost?
Utvrđivanje koje su starosne razlike zdrave, a koje su razlog za zabrinutost može biti prilično subjektivno. Mnogi ljudi pokušavaju da opravdaju razlike u godinama jer je starija osoba sporije odrastala ili je mlađa osoba zrela za svoje godine. Iako je emocionalna kompatibilnost važna, glavni problem sa većim razlikama u godinama često se svodi na različite ciljeve u životu.

Dijeljenje očekivanja sa vašim partnerom je od suštinskog značaja za svaku zdravu vezu, ali je vjerovatno još važnije kada postoji značajna razlika u godinama. Sa značajnom razlikom u godinama dolaze i generacijske razlike.

Par će morati da prihvati da nisu odrasli gledajući iste televizijske emisije ili čak koristeći istu tehnologiju. Postoje određeni aspekti života svake osobe koji neće biti isti za drugu osobu, ali to ne znači da je veza osuđena na propast. To može da bude i način da se međusobno povežete. Uz zrelost, zajedničke interese, međusobno poštovanje i otvorenu komunikaciju, čak i odnosi sa decenijama između njih mogu da napreduju. (Naj portal)

Tagovi:godine ljubav pravilo razlika

Sljedeća vijest

Vic: ISTO KAO ONA OBIČNA PIVA

Predhodna vijest

Ljubav i seks: ZNATE LI ŠTA PRVO ŽENE GLEDAJU NA MUŠKARCIMA, A ZA ŠTO SE “LIJEPE” MUŠKI?

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

9 sati

16/09/2024

NajPortal.ba

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.