Usna šupljina se počinje održavati samim rođenjem bebe,kada mama namota gazu na kažiprst pa poslije hranjenja, bebi očisti usnu šupljinu, a nicanjem prvih zubića počinje se koristiti i dječija četkica za zube i pasta.Djeci do 3 godine stavljamo vrlo malo paste, veličine zrna riže, a od 3 do 6 godina zrna graška.

Higijena zuba i pravilna ishrana su dva uslova kojima preventivno možemo djelovati na zdravlje usta i zuba. Redovni stomatološki pregledi su takođe neophodni za održavanje zdravlja usne šupljine.Da stomatolog treba da posjeduje stručno znanje, iskustvo, strpljenje, a posebno dobro poznavanje psihičkog i fizičkog stanja pacijenta smatra dr. Lamija Selesković, vlasnica stomatološke ordinacije dr. Lamija Šeherija Selesković u Hadžićima.

– Po struci samdr.polivalentne stomatologije, te tako i radim kao dr. opšte stomatologije u svojoj privatnoj praksi. Ordinacija je otvorena 2014. godine, te uskoro slavim i mali jubilej.Prije nego sam odlučila da otvorim svoju ordinaciju, radila sam dvije godine u jednoj privatnoj stomatološkoj ordinaciji u Zenici. Pripravnički staž sam odradila u Domu zdravlja Vrazova, tako da mogu reći da sam u praksi pa skoro 10 godina – kaže u razgovru za Najportal dr. Selesković.

U nastavku pročitajte njene izuzetno važne savjete o njezi zuba i usne šupljine…

Kakvo je vaše mišljenje o zanimanju stomatologa i zašto ste se vi odlučili za ovo zanimanje?

Po prirodi sam kreativac i uvijek sam voljela da radim nešto svojim rukama. Po završetku Opće gimnazije u Zenici, vrlo lako sam se odlučila šta ću studirati, jer sam oduvijek željela da budem doktor,ali doktor koji svojim rukama uspijeva usrećiti ljude i nabaciti im osmijeh na lice. Stomatologija je prelijepo zanimanje, danas se ne bih mogla zamisliti da radim bilo šta drugo u životu. Ne postoji ljepši osjećaj nego kad navečer legnete, a znate da ste taj dan nekome pomogli, riješili ga boli ili uljepšali osmijeh te mu tako vratili  samopouzdanje. Ja vam mogu potvrditi da je ona krilatica: nađi posao koji voliš i nećeš morati raditi ni jedan dan u životu – istinita.Stomatologija je moja ljubav i moj život.

Danas stomatologija napreduje brzinom svijetlosti,svaki dan imamo neke nove inovacije i ako želite da budete dobar stomatolog vrlo je važno pratiti sve te trendove. Traži puno odricanja i veliku odgovornost, puno znanja i uvijek raspoloženog i nasmijanog doktora, susretljivog da sasluša pacijenta, njegove probleme i želje, nekad te želje i nisu realne sa stvarnim stanjem u ustima, pa onda tražimo najbolje rješenje za pacijenta,kako bi svi bili zadovoljni.

Mogu reći da je i teško danas biti stomatolog obzirom na stanje u našoj državi, koja i ne pomaže baš puno, pogotovo mlade stomatologe koji tek kreću sa svojom privatnom praksom,prevelika je hiperprodukcija kadra, jer imamo toliko univerziteta u ovako maloj državi.

Koje intervencije vi radite, šta vam je uža specijalnost?

U  svojoj praksi radim sve, osim užih specijalističkih intervencija (oralna hirurgija,ortodoncija itd). Kod nas je jako loša preventiva i oralna higijena,tako da se ja svakodnevno susrećem sa pacijentima kojima moram prvo olakšati bolno stanje, najčešće takvi pacijenti trebaju endodontsko liječenje zuba ili čak ekstrakciju zuba. Najčešće radim endodonciju tzv. vađenje živca iz zuba,kako bi sačuvali zub i spriječili njegovo vađemke jer nažalost kod nas još uvijek većina pacijenata dolazi u ordinaciju kad im se javi bol. Kod pacijenata koji vode računa o zdravlju usne šupljine vrlo često radim ultrazvučno skidanje kamenca i airflow čišćenje zuba, kako bi održali zdravlje zuba. Tu su i pacijenti koji žele da poboljšaju svoj osmijeh izradom zubnih navlaka.

 Koliko često bi trebalo raditi skidanje kamenca i od čega zavisi ta učestalost?

Zubni kamenac predstavlja kalcificiranu nakupinu bakterijskog plaka koja se formira na površini zuba, najčešće na lingvalnim površinama donjih prednjih zuba i bukalnim površinama gornjih molara.Može da se javi ispod razine gingive pa ga nazivamo subgingivalni kamenac ili iznad pa ga zovemo supragingivalni kamenac. Zubni kamenac može biti uzrok halitoze (lošeg zadaha), oštećenja cakline zuba, preosjetljivosti zuba i može dovesti do oboljenja parodontalnog tkiva zuba,gingivitisa,parodontitisa, a napredovanjem bolesti može doći i do klimanja i gubitka zuba.

Zubni plak vrlo brzo može kalcificirati te se pretvoriti u kamenac, stoga je oralna higijena od izuzetne važnosti. Zube treba  prati 3 puta dnevno, najmanje 2 minute, koristiti mekanu zubnu četkicu (manuelnu ili elektricnu, stvar je ličnog izbora, ali je pravilno koristiti) te ispravno četkati zube, laganim kružnim pokretima tako da vlakna uđu u interdentalne prostore,jer su upravo ti prostori između zuba mjesta najveće retencije plaka; koristiti interdentalne četkice i zubni konac,i paste za zube sa fluorom.

Čišćenje zuba je bezbolan proces koji ne zahtijeva lokalnu anesteziju izuzev dubljeg subgingivalnog kamenca ili preosjetljivosti zuba. Čišćenje zubnog kamenca se preporučuje svakih 6 mjeseci kako bi spriječili pojavu bolesti desni,gingivitise i parodontitise. Pušači i oboljeli od dijabetesa imaju povećan rizik za nastanak pomenutih oboljenja, takođe pacijenti koji imaju problem kserstomije (suha usta) zbog utjecaja lijekova ili proces starenja, psihički bolesne osobe ili osobe koje zbog zdravstvenih ili nekih drugih nezdravstvenih razloga ne mogu adekvatno održavati oralnu higijenu, trebali bi češće posjećivati stomatologa. Pravilna oralna  higijena,redovne kontrole kod stomatologa i redovno čišćenje zubnog kamenca može nam pomoći u održavanje naše usne šupljine zdravom.

 Koliko je važno sačuvati mliječne zube?

Zdravlje i njega mliječnih zuba je danas na jednom jako lošem nivou, jer stomatoloških sistemskih preventivnih pregleda kod djece nema, pa onda i zdravlje mliječnih zuba ovisi prvenstveno o odlučnosti roditelja da oralnom zdravlju svog djeteta posvete veliku pažnju. Kod  nas još uvijek je uvriježeno mišljenje da mliječni zubi nisu bitni, da su prolazni i da će ih zamijeniti novi, te se tako i odnosimo prema njima. Međutim upravo je suprotno, jer svaki lijep osmijeh svoj dobar početak ima u zdravim mliječnim zubima. Prvi mliječni zubi se pojavljuju između 4 i 7 mjeseca života, i to je period kada već trebamo početi sa pranjem prvih zubića i održavanjem oralne higijene i upravo tad se počinju stvarati i navike kako roditeljima tako i djeci za redovnim pranjem zubića. Svaki mliječni zub nam je podjednako važan kao i trajni zub, oni ne samo da čuvaju mjesta za nicanje stalnih zuba, potiču normalan rast i razvoj vilica, omogućavaju žvakanje,sudjeluju i stvaranju glasova te jasnog i razumljivog govora, utječu i na estetski izgled lica što pridonosi pravilnom psihičkom razvoju djeteta. Ukoliko prerano izgubimo mliječni zub, velike su šanse da dijete u budućnosti razvije neku ortodontsku anomaliju,zbog pomjeranja stalnih zuba,vilice se ne razvijaju adekvatno i stvara se sekundarna uskost kod djece (zubi rastu  jedni preko drugih). Takođe, i karijesom uništen zubić mijenja svoj oblik i širinu te dolazi donjihovog pomjeranja, a često uz to dolazi i do promjene visine zagriza što opet dovodi do određenih ortodontskih anomalija.

Proces izmjene mliječnih zuba sa trajnim je dugotrajan i ukoliko se odvija u karioznom okruženju, prvo nastradaju stalne šestice koje niču prve i najduže su u kontaktu sa pokvarenim mliječnim zubima. Tako da možemo reći da su zdravi mliječni zubi osnova za pravilan rast i razvoj cijelog organizma.

Veliku nedoumicu za roditelje predstavlja pitanje kada uopće početi s higijenom usne šupljine kod mališana –te kada dijete prvi put odvesti zubaru? Kakav je vaš stav po tom pitanju?

Prvi odlazak djeteta kod stomatologa bi trebao biti što manje traumatičan. Moj savjet je da to bude već oko navršene prve godine života, kad zubići još uvijek niču i kad je najmanja šansa da u ustima postoji već neki problem. To će doprinijeti da se i dijete i vi ljepše osjećate.Prvi pregled traje oko 20 minuta,kada se dijete upoznaje sa ordinacijom, sa stomatološkom stolicom, stomatološkim instrumentima, na tom pregledu pričamo o važnosti mliječnih zubića, skupa izbrojimo zubiće, a onda dijete kao nagradu dobije i jednu diplomicu. Ovakvim pristupom razbijamo strah od zubara i smanjujemo mogućnost da dijete od prijatelja u vrtiću ili školi čuje negativne komentare o odlasku stomatologu. Ja bih zamolila roditelje da ne čekaju da dijete zaboli zub pa da odu zubaru, jer dijete je tad već pod stresom što od bola što od susreta sa nepoznatim ambijentom. Presudnu ulogu u pripremi djeteta za odlazak kod stomatologa imaju roditelji. Oni su ti koji djeci daju prve inpute o važnosti zdravih zubića. Roditelji su ti koji djeci peru zubiće do 6 ili 7 godine ili dok dijete ne nauči samo zavezati pertle na cipelama, što znači da je razvilo određenu motoriku u rukama.

Usna šupljina se počinje održavati samim rođenjem bebe,kada mama namota gazu na kažiprst pa poslije hranjenja, bebi očisti usnu šupljinu, a nicanjem prvih zubića počinje se koristiti i dječija četkica za zube i pasta.Djeci do 3 godine stavljamo vrlo malo paste, veličine zrna riže, a od 3 do 6 godina zrna graška.

U  početku to pranje može biti jako stresno kako za roditelje tako i za dijete,ali vjerujte mi, samo morate biti uporni i djeca se jako brzo naviknu (govorim iz vlastitog iskustva) da kad dođe vrijeme spavanja sami kažu da ne mogu leći dok zube ne operu.

Mnogi roditelji se odlučuju na zalijevanje/pečaćenje šestica kod djece, da li je to i kod vas praksa i kako to ustvari izgleda sa strane jednog neupućenog roditelja?

Zalijevanje fisura bi trebalo uraditi neposredno nakon nicanja stalnih šestica (oko šeste godine života). To su zubi koji bi trebalo dugo da traju, ali nažalost, zbog karijesa vrlo često se brzo vade. Imaju karakterističnu morfologiju, jako izražene i duboke fisure i jamice  gdje se zadržava hrana. To pogoduje razvoju karijesa koji kod djece jako brzo napreduje. Ako uz to još dodamo i nepravilnu ishranu i lošu oralnu higijenu, onda ti zubi jako brzo nastradaju. Međutim, takvi zubi se mogu zaštititi posebnim materijalima. Fisure se zalijevaju tj. popunjavaju u prvoj godini po nicanju šestica,ali samo ako stomatolog pregledom utvdi da je zub potpuno zdrav. Cilj je da se fisure hermetički zatvore čime se dobija potpuno glatka površina koju je lako čistiti, te se na taj način sprječava nakupljanje hrane i pojava karijesa. Postupak je bezbolan i bezopasan.Zub se detaljno očisti, premaže određenom tečnosti i osuši.Potom se nanese tanak sloj zalivača koji može biti bezbojan ili obojen. Obojeni su možda bolji jer i sami roditelji mogu da kontrolisu prisustvo zalivača. Prva kontrola bi trebala biti nakon dvije sedmice, pa nakon mjesec dana i onda nakon šest mjeseci.Zalivač ne smijeda poremeti zagriz te djetetu ne smije ništa da smeta. Ova vrsta zaštite nije dugotrajna jer ona štiti samo griznu površinu zuba, a zub ima još 4 površine. Međutim ako ovo stvori naviku kod roditelja da djecu dovode na pregled jednom u šest mjeseci, dobijamo mnogo zdrave zube i zdravo dijete.

 Kad kupujemo pastu za zube, na šta trebamo obratiti pažnju kod sastava?

Danas imate veliki broj pasti za zube koje možete pronaći u svakoj prodavnici, skoro pa je nemoguće pratiti njihov broj,različitih brendova,okusa,sastava itd. Pasta za zube i četkica su osnovno sredstvo za održavanje oralne higijene i uklanjanje zubnog plaka. Četkicom mehanički odstranjujemo plak dok nam pasta služi za uklanjanje štetnih bakterija iz usta i za aromatiziranje daha, a fluor koji se nalazi u pasti ima ulogu da spriječava nastanak karijesa. Odabir paste zavisi od vas samih, vaših želja,zdravstvenog stanja i savjeta stomatologa.

Sve paste možemo podijeliti u 4 grupe: fluoridirane paste,paste za osjetljive zube,paste zaizbjeljivanje zuba i paste za parodontološke probleme.Kod odabira paste trebali bi voditi računa da pasta ima dovoljno abrazivnih česticai dovoljno fluora. Abrazivne čestice su bitne jer odstranjuju plak sa površine zuba dok fluor potiče remineralizaciju i djeluje antibakterijski.Danas gotovo sve paste imaju ova dva bitna faktora dok dodatne karakterisike koje paste nude ovise o izboru i preferenciji pacijenta i savjeta stomatologa.Tako pasta za osjetljive zube sadrži još i stroncij klorid i kalijev nitrat koji mogu stvoriti blokadu između površine zuba i unutrašnjih živaca tetako smanjiti osjetljvost zuba.

Paste za izbjeljivanje sadrže obično sodu bikarbonu ili aktivni ugalj,ne smiju se predugo koristiti jer visoka koncentracije abrazivnih čestica i kalcijevog peroksida mogu oštetiti površinu cakline. Paste za parodontološke probleme imaju ljekovita svojstva,mineralne soli i biljne ekstrakte.Postoje i profilaktičke i medicinske paste koje se koriste u ordinacijama za mašinsko uklanjanje mekih naslaga sa zuba. U suštini vrlo je važno da pasta sadrži dovoljnu količinu fluora do 1450 pppm, jer spriječava propadanje oštećenih zuba,razgrađuje bakterije, jača zube tako što ubrzava remineralizaciju.

 Koliko često trebamo mijenjati četkice za zube?

Četkica za zube je osnovni alat ne samo za pranje zuba nego i za održavanje čistoće usne supljine. Zubna četkica bi trebala imati što mekša vlakna jer ona dovoljno dobro skidaju meke naslage, a pri tome ne oštećuju zubno meso. Mekoća četkice nije jedini važan faktor za očuvanje zdravlja usne šupljine nego je to i redovna zamjena četkica. Zamjena se preporučuje svaka tri mjeseca, jer su istraživanja pokazala da je to optimalan period u kojem četkica gubi svoju učinkovitost, čime se povećava mogućnost povrede zubnog tkiva. U tom periodu dolazi i do deformacije vlakana na četkici zbog čega ne uspijevamo više doprijeti do teže dostupnih mjesta što umanjuje učinkovitost čišćenja naslaga na zubima.Vremenom se na četkicama nakupljaju i bakterije i gljivice kojima pomaže i okoliš u kojem se četkice čuvaju (vlažan i slabo provjetravan prostor).

Neki od savjeta koji pomažu da četkicu održite što duže jesu: da se četkica ne čuva u blizini wc šolje, četkicu nakon korištenja nemojte držati u zaštitnoj kapici, četkicu držiteu uspravnom položaju kako bi što manje dolazila u kontakt sa površinama koje imaju veći broj bakterija; ako četkicu držite sa četkicama ostalih ukućana, pazite da se vlakna četkica ne dodiruju, i ukoliko ste imali neku zaraznu bolest, poželjno je četkicu zamijeniti i ranije.

 Šta najviše narušava zdravlje zuba?

Za većinu naših problema koji su vezani za zdravlje zuba i usne šupljine smo sami krivi. Nekada svojim zubima štetimo potpuno nesvjesno radeći neke bezazlene stvari.Jedna od  njih jeste i bruksizam ili noćno škrgutanje zubima koje je danas sve češće, a uzrokovano je akumuliranim stresom. Može se javiti i u toku dana kada nesvjesno stišćemo vilice i tako oštećujemo zube. Simptomi bruksizma su preosjetljivost zuba, osjećaj bola u uhu, jutarnje glavobolje i mišićna napetost. Druga štetna navika je ta da ne koristite zubni konac, a najčešći uzrok nastanka karijesa i gingivitisa jeste zaostali plak između zuba i na području desni,te stoga konac koristite barem tri puta sedmično.

U loše navike ubrajamo i grickanje leda,olovaka te drugih predmeta koje može dovesti do frakture zuba pa ćete onda trebati plombu ili čak i navlaku. Konzumacija hrane koja izaziva žgaravicu takođe može biti štetna, jer žgaravicu zapravo potiče želučana kiselina u jednjaku koja oštećuje zubnu caklinu i dovode do pretjeranog trošenja i osjetljivosti zuba. Upotreba suhog i  kiselog voća može takođe biti štetna, jer, iako važe kao zdrave namirnice, suho voće je puno šećera i ljepljive je teksture pa se lako može zalijepiti između zuba i uzrokavati karijes, a limun npr. svojom jakom kiselinom uništava zubnu caklinu i dovodi do erozija tj.stvara se gruba tekstura na površini zuba i mogu nastati tamne mrlje.

Kao neko ko radi kao stomatolog 10 godina, s čim se sve susrećete u praksi i može li se konstatirati da je narod u BiH dovoljno edukovan o važnosti posjeta stomatologu?

Bosna i Hercegovina je zemlja sa vrlo niskim životnim standardom, a to nam pokazuje i stanje oralnog zdravlje naših građana. Stoga nam trebaju kvalitetni preventivni programi koji  bi obuhvatili edukaciju roditelja o provođenu oralne higijene kod svoje djece i podizali  svijest o važnosti kako mliječnih tako i stalnih zuba za cjelokupno zdravlje. Neki podaci govore da u BiH prosječni šestogodisnjak ima već šest pokvarenih zuba.

U svojoj ordinaciji gledam pacijente koji već sa četrdesetak godina prave totalne zubne proteze.To su poražavajuće činjenice.Mi nemamo adekvatne sistemske preventivne preglede djece,pa onda imamo sve više srednjoškolaca koji su izgubili cijeli bočni front, zbog čega im je narušena ne samo estetika nego i jos važnije, funkcija žvakanja što opet za sobom vuče niz drugih problema u vezi sa temporomandibularnim zglobom. Iz vlastite prakse mogu reći da pacijenti jako malo vode računa o usnoj šupljini i zubima, rijetki su oni koji dolaze na preventivne preglede, prvenstveno zato što ne shvataju da je zub organ kao i svaki drugi u ljudskom tijelu i da bolestan zub i bolesna usna šupljina mogu imati ozbiljne reperkusije na druge organske sisteme.

Kad govorimo o prevenciji tj. ako želimo imati zdrave zube i u poznim godinama, šta bi sve trebali činiti, koje su to radnje koje bi trebali izbjegavati, a šta je poželjno činiti?

Savjeti za zdrave i jake zube ne samo u poznim godinama su jako jednostavni i provodljivi. To su redovne stomatološke kontrole, redovno održavanje oralne higijene uz pravilno četkanje zuba i upotrebu zubnog konca (ne zaboravite na kraju oprati i jezik),redovno mijenjanje četkice,pravilna ishrana, izbjegavanje unosa šećera jer su oni glavni krivac za razvoj karijesa,a šećeri nisu samo slatkiši nego i industrijska hrana kao što su kečap, prelivi za salate, voćni jogurti, energetska i gazirana pića.Umjesto toga povećajte unos vode, mliječnih proizvoda bez dodadnog šećera, te voća i povrća, izbjegavanje štetnih navika, a to je da vam zubi služe kao alat za otvaranje flaša,grickanje raznih predmeta, i da, pokušajte izbaciti stres koji je danas neminovan, a koji može biti uzrok i okidač raznim oboljenjima.

(E. K./Najportal)