Pratite nas

Razglednice

Krivlji je i stariji od onog u Pisi: ZNATE LI DA BOSNA IMA „KRIVI TORANJ“? (Video)

Published

on

Iako ima srednjovjekovne korijene, Stari grad Gradačac je svoje danas poznate obrise dobio na razmeđu 18 i 19. stoljeća, a veže se za značajnu historijsku ličnost Husein-kapetana Gradaščevića. U kompleksu se nalazi i sahat-kula koja je znatno zakošena na jugozapadnu stranu pa je nazivaju “krivi toranj” Gradačca, što tek rijetki znaju.

Grad Zmaja od Bosne u predjesenjim danima nalazi se u jednom od najljepših izdanja. Okupan jedinstvenom ljepotom, Gradačac svojim građanima, ali i posjetiteljima nudi potpuno miran i nesvakidašnji ugođaj.

Uzane, lijepe i neobično čiste ulice za bh. svakodnevnicu posebno će iznenaditi svakog putnika namjernika koji se zaputi u ovaj grad u kojem se zasigurno ima mnogo toga za vidjeti, a u današnje vrijeme kada moderne tehnologije i društvene mreže uzimaju primat i fotografisati.

No, zasigurno najveću pažnju plijeni kompleks Starog grada u kojem je smještena i kula Husein-kapetana Gradaščevića. Prema zvaničnim historijskim podacima, Stari grad Gradačac se nalazi na terenu koji sa svih strana pada prema sjevernoj kapi-kuli, gdje je teren najniži i tu se ujedno nalazi veza tvrđave sa centralnim dijelom civilnog naselja, odnosno čaršijom. Grad ima dvije cjeline, odnosno donji i gornji grad. Cijeli kompleks je opasan bedemima koji zatvaraju površinu od 91 kvadratni metar.

Semir Hadžimusić iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona u razgovoru za Klix.ba kaže da je karakteristično to da su pojedini dijelovi bedema i kule Starog grada Gradačca građeni mnogo pažljivije, klesanim kamenom, nego mnogi drugi gradovi iz istog perioda u Bosni.

“U Donjem gradu Starog grada Gradačca, sahat-kulu je 1824. godine podigao Husein-kapetan Gradaščević, što potvrđuje ploča uzidana u objekat. U tarihu se navodi: ‘Osnivač objekta je Husein-kapetan, sin Osman-kapetanov, kapetan gradačačke tvrđave. Godina 1240.’ (1824). Predstavlja najmlađi objekat ovoga tipa koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni. Sat je nakon 1878. godine kupljen u Beču i od tada je radio po srednjoevropskom vremenu, za razliku od prethodnog ‘a la turca’. Novi sat je ponovo postavljen 1923. godine”, priča nam Hadžimusić.

Sat kojeg naš sagovornik spominje je prestao raditi u Drugom svjetskom ratu, kada je sahat-kula korištena kao depo goriva. Sahat-kula ima oblik tornja koji se od podnožja postepeno sužava prema koti vrha.

“Približno je kvadratne osnove, dimenzija 5,23 x 5,11 metara, a ukupna visina iznosi 22 metra. Objekat ima prizemlje i pet spratova. Na južnoj strani su ulazna vrata. Od prizemlja do zadnjeg sprata vodi drveno stepenište sa 90 stepenica. Svjetlost je u unutrašnjost objekta dovedena i pomoću uskih otvora koji se šire prema unutrašnjosti, a koji su raspoređeni od podnožja do vrha. Zidovi su debeli 0,75 metara i zidani kamenom, izuzev gornjeg dijela, koji je od cigle”, dodaje Hadžimusić.

Iako najmlađa, sahat-kula, zbog neadekvatnog fundiranja, znatno je zakošena na jugozapadnu stranu pa je nazivaju “krivi toranj” Gradačca, aludirajući na krivi toranj u Pizi koji predstavlja svjetsku atrakciju.

“Sahat-kula u Gradačcu je jedna od svega dvije stare sahat-kule sačuvane na području današnjeg Tuzlanskog kantona pa i sjeveroistočne Bosne. Osim sahat-kule, Husein-kapetan je 1826. godine u kompleksu Starog grada podigao džamiju Husejniju”, naglašava Hažimusić.

Nedavno je završena obnova džamije, a sahat-kula bi trebala biti sanirana u jednoj od etapa sanacije i rekonstrukcije nacionalnog spomenika – graditeljske cjeline Stari grad u Gradačcu. (Naj portal)

@putnik.namjernik

KRIVI TORANJ U BOSNI I HERCEGOVINI Mislim da nema osobe na svijetu koja nije čula za Krivi toranj u Pisi, jednu od najčuvenijih atrakcija koju posjećuju milioni turista godišnje. A da li ste znali da u Bosni i Hercegovini postoji takođe Krivi toranj, ali nazalost ovaj toranj niti ovo mjesto ne posjećuju turisti. Stoji zapušteno i tek po neki malo bolje obrazovan putnik svrati u Gradačac. Turističke lokacije i generalno turizam u Gradačcu se zasniva na biografiji Husein kapetana poznatijeg kao Zmaj od Bosne. Nadam se da će ovo mjesto, a i ova iskrivljena atrakcija da zaživi kao i onaj toranj u Toskani. Ukoliko niste znali za Krivi toranj u BiH podijelite sa prijateljima možda neko dobije ideju šta uraditi sa ovim potencijalom. 😉 #traveltiktok #putovanje #bosnaihercegovina #bih #visitbih #turizam #tourism #explorebih #posjetibih #gradacac #krivitoranj #istorija #doamciturizam #sevdahu_nikad_kraja #sevdisanje

♬ original sound – Zoran Matić

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending