Pratite nas

Zanimljivosti

Komšiji poslala poruku da je preglasan tokom seksa: STIGAO JOJ JE ŠOKANTAN ODGOVOR

Published

on

Žena po imenu Rosi podijelila je poruku koju je morala da pošalje svom komšiji na spratu iznad nje, tražeći od njega da stiša buku svog neprekidnog vođenja ljubavi.

Rose je na Tik Toku objasnila da njen komšija proizvodi seksualnu buku već tri mjeseca i da je to zaista postalo teško za izdržati, piše The Sun.

Kako kaže, to nisu normalni zvukovi seksa, već vrlo naglašeni i energični zvukovi. Rekla je i da je pokušala i s nježnim kucanjem na vrata njegovog stana kako bi ga suptilno zamolila da se stiša, a jednom je i lupala metlom po plafonu, ali bezuspješno. Jednom prilikom je pozvala porodicu na nedjeljni ručak, a njen komšija je samo odjednom počeo sa svojim glasnim seksom, i to je bila kap koja je prelila čašu.

„Sjedimo moja porodica i ja na ručku i jedemo pečeni krompir i umak, kad odjednom moj komšija odlučuje da ima najglasniji seks ikada. Divno!“, rekla je Rosi u videu.

Pokušala je da slaže porodicu rekavši im da su to zvukovi televizije kod komšije, ali oni su brzo otišli. Zatim se te večeri to ponovo dogodilo, i do 23 sata, kada su krenuli treći put, Rosi je buke bilo preko glave i odlučila je da komšiji pošalje poruku.

„Hej, ovo je prilično nezgodno, ali osjećam da je došlo do tačke kada vam moram nešto reći. Tokom posljednjih mjesec i po stalno čujemo kada se seksate. Ranije smo imali goste, a sada pokušavamo da spavamo, pa bismo bili zahvalni ako biste mogli malo više da pripazite na novo buke. Mi smo odmah ispod vas i stvarno nam nije prijatno“, napisala je u poruci.

Nedugo nakon što je poslala poruku, Rosi je dobila odgovor.

„Jako mi je žao, pitao sam se čujemo li se, ali mislio sam da će biti u redu ako zatvorimo prozore i vrata. Ubuduće ćemo svakako biti obzirniji, oprostite što je ispalo ovako. Generalno, ako čujete bilo kakvu buku od mene, muziku ili TV, glasne korake ili nešto drugo, javite mi pa ću biti oprezniji. Mislio sam da su podovi prilično debeli, ali očigledno ne onoliko koliko sam se nadao. Još jednom se izvinjavam.“

Rosi je priznala da joj je zbog njegovog odgovora još neprijatnije, a korisnici koji su pogledali video smatrali su da je ova situacija urnebesna, prenosi Večernji list.

„Jako sam zahvalna što živim u kući“, napisala je jedna korisnica.

„Da meni neko pošalje da se glasno seksam, odmah bih se odselila, on zvuči tako ponosno!“, dodala je druga. (Naj portal)

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending