Pratite nas

Zanimljivosti

Koje cvijeće gajiti za stabilnost i mir u kući: SIMBOL SNAGE I VJERNOSTI

Published

on

Magnolija je ukrasno drvo koje je veoma rasprostranjeno kod nas. Istorija magnolije počinje u dalekoj prošlosti. U Sjevernoj Americi, Evropi i Aziji pronađeni su fosili magnolija stari oko 95 miliona godina.

S obzirom na to da su magnolije postojale prije pojave pčela, za njihovo oprašivanje su zaduženi tvrdokrilni insekti. Iako djeluju nježno, latice magnolije su zapravo veoma čvrste, presvučene voskom koji ih štiti od oštećenja prilikom oprašivanja.

Naziv magnolija prvi put je upotrijebio francuski botaničar Šarl Plumije, da opiše cvijetno drvo sa ostrva Martinik. Ovaj naziv je izabrao u čast svog kolege Pjera Manjola, profesora botanike i direktora Kraljevske botaničke bašte u Monpeljeu.

U zavisnosti od vrste, cvijet magnolije može biti različitih oblika – peharast, zvjezdast, čašast, zdjeličast… Boje variraju od bijele, roze i ljubičaste do žute i crvene. Listovi su im krupni i sjajni, a plodovi liče na šišarke. Nakon pucanja plodova, sjemenke postaju dostupne pticama i sisarima koji ih jedu i tako raznose dalje.

Magnolije uglavnom rastu kao visoko žbunje, a mogu se oblikovati i u nisko drveće, visine do 5 metara. Listopadne vrste magnolija ulavnom cvjetaju prije listanja, pa njihovi divni cvjetovi još više dolaze do izražaja. Najzastupljenija kod nas je Magnolia liliflora, čiji su cvjetovi krupni, peharastog oblika. Cvjetovi veličine od oko 7 cm su spolja jarkoljubičasti, a iznutra bijeli.

Magnolije vole sunčana mjesta sa bogatim, neutralnim zemljištem. Na raspolaganju treba da imaju dovoljno vlage i dobru drenažu.

Ono što možda niste znali o magnoliji jeste da su cvjetovi većine njenih vrsta jestivi. U nekim dijelovima Engleske, latice magnolije se kisele, a zatim koriste kao začin za razna jela.

U Kini je cvijet magnolije simbol snage i vjernosti, dok kod nas ovaj cvijet simbolizuje vraćanje staroj ljubavi. Ako želite stabilnost i mir u kući, u dvorištu obavezo gajite drvo magnolije! (Naj portal)

Zanimljivosti

Veliki planovi Rotary Cluba Cazin, prvo pomažu Gradskom dječijem obdaništu

Published

on

Rotary Club Cazin već u prvim mjesecima postojanja napravio je zapažene rezultate.

Ovaj klub je predstavljen u junu na Konferenciji Distrikta 1910, kojem pripadaju i bosanskohercegovački klubovi, a njegova prva predsjednica je Esmira Kapić.

Rotary Club Cazin ima 23 člana, među kojima su uspješni doktori, ekonomisti, te biznismeni poput Refika Rošića, Mensura Mulalića, Suada Beširevića, Enesa Harbaša, Azre Bajrić, Minke Seferagić….

– Svi naši članovi su visokoobrazovani i lideri u svojoj struci. Zadovoljna sam šta smo sve učinili u vrlo kratkom roku. Bilo je malo teže i malo više posla nego što sam pretpostavljala. Naš prvi projekat vezan je za Gradsko dječije obdanište u Cazinu. S tim smo se predstavili na Distriktnoj konferenciji u Sarajevu, kada smo zvanično primljeni u Rotary zajednicu. Planiramo omasoviti članstvo dodatnim kvalitetnim ljudima koji mogu uložiti vrijeme i novac u naše humanitarne akcije – kaže Esmira Kapić.

Rotary Club Cazin ima velike planove za narednu godinu.

– Prvo moramo završiti realizaciju dva projekta koja smo započeli. To su donacija knjiga za kantonalnu Gradsku biblioteku „Bibliobus“. Potom donacije kindl čitača i knjiga za našu Gradsku biblioteku Cazin. Planiramo završiti naš prvi projekat edukativnog karaktera vezano za dentalnu medicinu i zaštitu zuba kod najranijeg uzrasta djece, koji je obuhvatio sve dječije vrtiće i osnovne škole.

Tu su i projekti vezani za djecu u Centru za razvoj inkluzivnih praksi, humanitarno veče u kojem bi klub imao otvorena vrata za sve građane, i, naravno, prihod bi usmjerili u naše humanitarne akcije.

Namjeravamo posjetiti Rotary Clubove u BiH koji budu imali proslave godišnjica i pokušati ostvariti kontakt i trajne veze sa nekim od Clubova u susjednoj Hrvatskoj – kaže Esmira Kapić. Ona je, inače, i vlasnica firme za računovodstvo i reviziju doo „Rew-Est“ Cazin.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending