Zanimljivosti
Ko bi rek’o čuda da se dese: U JEDAN OD STUBOVA ŠEHER ČEHAJINE ĆUPRIJE UGRAĐEN JE POVEĆI DIJAMANT!?
Destine mostova smjestilo se duž cijelog toka rijeke Miljacke dugog 40 kilometara. Jedan od tih mostova posebno je interesantan o čijem se graditelju, vremenu građenja u izvorima i literaturi vrlo malo zna.
Međutim, usmena predanja koja se vežu za najstariji prelaz preko Miljacke, poznatiji kao Šeher-ćehajin, most kažu kako je most sagrađen 1619. godine te da ga je sagradio hadži Husein koji je u to vrijeme bio sarajevski šeher-ćehaja, odnosno upravitelj grada smještenog na obalama Miljacke. Prema spisima Komisije za očuvanje spomenika ovaj most sagradio je sarajevski vakif Alija Hafizadedić… Ovaj most smješten je ispred zgrade Vijećnice i spaja Nadmline na desnoj i Alifakovac na lijevoj obali ove rijeke.
Legenda o dijamantu
Ako je vjerovati prvoj legendi i graditelju Hadži Huseinu, u jednom od od stubova mosta ugrađen je poveći dijamant.
“Pričalo se da je Hadži Husein po završetku gradnje ove ćuprije naredio da se u jedna od stubova ugradi i poveći dijamant koji bi se kasnije, ako bude potrebe, iskoristio za za finansiranje popravke ćuprije. Mjesto gdje je dijamant ugrađen znali su samo njegvi najbliži tajnici. Međutim, nedugo nakon njegove ugradnje, dijamant iz mosta je ukraden – kaže Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije Sarajeva.
Pošto je tada Sarajevo bila tek mala kasaba, krivac je odmah pronađen. Bio je to golobradi mladić iz siromašne porodice koji je dijamant ukrao kako bi ga poklonio svojoj voljenoj.
“Mladić je otišao na sud i ispričao razlog zbog kojeg je ukrao dijamant. Kadija pred kojim se mladić našao nije bio strog te se smilovao i pustio ga na slobodu pod uslovom da vrati dijamant njegovom vlasniku koji ga nije ponovo ugradio u ćupriju – prepričava Garibija legendu o Šeher-ćehajinoj ćupriji..
Jedini pisani trag koji bi nam mogao ukazati na vrijeme gradnje ove ćuprije kao i graditelja nalazi se u spisima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. U ovom hronogramu pronađenom u gradskom arhivu Mostar piše: Alija, koga nazivaju Hafizadićem, u ime Boga podiže ovo dobro djelo. Na ovaj način sagrađen most nisu vidjeli ni oni koji su mnogo svijeta prošli. Kad je most postavljen Hadi (pjesnik Nihadi) mu reče. “Ovo je čudesan prelaz” – piše u hronogramu.
Bešlićeva “Miljacka”
Prije skoro četiri stotite godina Sarajevo je pogodila strašna poplava u kojoj su uništeni skoro svi mostovi sagrađeni preko Miljacke. No, uz znatna oštećenja, Šeher-ćehajina ćuprija je opstala.
“Međutim, kada je Miljacka 1843. Godine ponovo nadošla, tada su srušena dva potporna stuba što je dovelo do oštećenja tri svoda uz desnu obalu rijeke Miljacke. Na toj istoj strani nalazili su se konaci Mustafe-paše Babića koji je finansirao opravku mosta – govori Garibija i dodaje kako je poslije toga ova ćuprije preživljavala mnoge poplave koje su bila česta pojava za Sarajevo.
“Velike promjene na i oko mosta nastale su prilikom radova na regulaciji korita Miljacke, pa je tako 1897. godine zatrpan jedan od pet lukova mosta, onaj na lijevoj obali Miljacke, a 1904. godine skinuta je kamena ograda sa mosta i dodati konzolni pječaki prelazi sa željeznom ogradom – kaže arhitekt Garibija i otkriva nam još jednu zanimljivost vezanu za ovaj most
Malo ko u Sarajevu zna kako je nastala jedna od najpoznatijih pjesama Halida Bešlića “Miljacka”. Inspiraciju za ovaj Halidov hit, Fahrudin Pezikoza je pronašao baš u ovoj priči o neizmjernoj ljubavi između siromašnog mladića koji je ukrao dijamant za ljubav svoje drage. Stih “… ko bi rek'o čuda da se dese, pa Miljacka mostove odnese, da ne mogu tebi doć’, da ne mogu ulicom ti proć…” oslikava koliko su ljudima u tom vremenu mostovi značili – završava Garibija. (Naj portal)
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON