Razglednice

Kiparsko selo – tampon zona: NEMA LJUDI, A BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET PROCVJETALI

Published

3 godine

06/02/2022

Selo Varisia na Kipru potpuno je napušteno 1974. godine i od tad služi kao tampon-zona UN-a između dvije podijeljene strane na ostrvu – grčke i turske.

No, gotovo potpuna ljudska odsutnost podstaknula je prirodu na duboku obnovu, pa naučnici danas uočavaju potpuni procvat bioraznolikosti. Na tom širem području, koje čini oko tri posto površine ostrva, pronađene su biljne vrste poput orhideja, a vratile su se i životinje poput divlje ovce, šiljastog miša, rijetkih reptila, kao i za to ostrvo endemskog muflona.

“Bez ljudskog uticaja biljne i životinjske vrste potpuno su procvjetale – kazao je direktor Instituta za prirodu i nauku na Univerzitetu Near East Salih Gucel, te dodao: “Kao da ste zakoračili nazad u vrijeme i gledate prirodu u kakvoj su se igrali naši djedovi i bake”.

Projekat prirodne obnove proučavaju naučnici s obje strane, koji su pristali sarađivati jedni s drugima, s obzirom na postojanje višeg cilja.

“Ljudi koji rade na zaštiti prirode obično su vrlo strastveni oko te problematike u toj mjeri da kad se nađu ne razgovaraju ni o čemu drugome. Ne zamaraju se našim problemima (podjelama na Kipru), a jedan od ciljeva projekta je i bio pronaći naučnike s obje strane koji su bili spremni sarađivati jedni s drugima – kazala je Iris Charalambidou sa Univerziteta u Nikoziji.

Količina biljnih i prirodnih vrsta iznenadila je naučnike okupljene oko projekta, koji se nadaju da bi njihovi zaključci mogli pomoći podsticaju bioraznolikosti i u drugim dijelovima svijeta. No, prije svega nadaju se da će podstaknuti rast i jačanje vrsta na samom Kipru.

Zaključili smo kako bi neki dijelovi tampon-zone mogli funkcionisati kao svojevrsne „ključne tačke“ za ostatak ostrva. One bi bile mjesta na kojima rastu zdrave populacije različitih vrsta, a kada bi te populacije rasle, nastajale bi jedinke koje bi se proširile na druga područja – kazala je naučnica Iris.

Osim značajnog uticaja na programe zaštite prirode, Kiprani koji učestvuju na projektu nadaju se da će njihova saradnja posijati sjeme prijateljstva između dvije razjedinjene strane ostrva. (Naj portal)

Tagovi:istaknuto kipar selo tampon zona

Sljedeća vijest

Zaboravljeni bosanski grad: KOMOTIN PROPADA, A ZLATO NIJE PRONAĐENO!

Predhodna vijest

Turistička atrakcija i “izvorište” pozitivne energije: OTKUD PIRAMIDE U BOSNI?

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

3 sedmice

16/10/2024

NajPortal.ba

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)